OD UTORKA bi litra eurosupera trebala biti skuplja za dva centa i stajat će 1,76 eura. Cijena litre eurodizela past će za pet centi na 1,86 eura. Cijena dizelskog goriva već je mjesecima u središtu pozornosti jer se zbog njegove široke upotrebe u transportu prelijeva na cijene ostalih proizvoda i usluga.

Zbog skoka cijena na svjetskim tržištima, koji je potaknuo rat na Bliskom istoku započet krajem veljače, cijena dizela rasla je i u Hrvatskoj. Od siječnja je litra poskupjela za pola eura. Tada je stajala 1,38 eura, u rujnu je dosegnula rekordni 1,91 euro, a sada je blago pala na 1,86 eura.

Utjecaj na gospodarstvo i cijene

Ekonomski analitičar i konzultant Petar Vušković ističe da je domaće gospodarstvo izrazito osjetljivo na cijenu dizela. Objašnjava da se velik dio roba prevozi cestom, a dizel je i važan trošak u poljoprivredi, građevinarstvu, logistici i turizmu.

"Poskupljenje goriva ne ostaje na benzinskoj postaji, nego se preko prijevoza, proizvodnje, hlađenja i distribucije postupno prelijeva na cijene hrane i brojnih usluga. Time energetska inflacija izrazito utječe na maloprodajnu inflaciju. Inflacija počinje na benzinskim crpkama, a završava na trgovačkim policama", kaže Vušković za N1.

Ipak, naglašava da prijenos povećanih troškova nije trenutačan niti jednak za sve proizvode jer dio poduzetnika određeno vrijeme apsorbira trošak kroz nižu maržu.

"Ako više cijene goriva potraju tijekom jeseni i zime, njihov će se učinak sve snažnije osjećati u kućnim proračunima. Najviše će biti pogođena kućanstva s nižim primanjima, podstanari, umirovljenici i obitelji koje velik dio prihoda već troše na hranu, režije i prijevoz. Ovu sezonu možemo zaboraviti kratke rukave u stanovima", ističe Vušković i upozorava na potrebu za štednjom i racionalnijom potrošnjom energenata.

Prognoza inflacije

Na pitanje hoće li inflacija, koja je krajem kolovoza iznosila 4,1 posto, ostati u prihvatljivim okvirima, Vušković odgovara da bi trebala ostati pod kontrolom, iako sadašnju stopu ne smatra potpuno prihvatljivom.

"Osobito zato što je još uvijek osjetno viša od srednjoročnog cilja od dva posto. Očekivani scenarij je njezino postupno usporavanje, ali taj put neće biti pravocrtan. Najveći su rizici daljnji rast cijena nafte i plina, geopolitički poremećaji te poskupljenje hrane zbog vremenskih nepogoda i skupljeg prijevoza. Ako se energetski šok ne produbi, inflacija bi se tijekom 2027. trebala postupno smanjivati", predviđa Vušković.

Čini se da plaće još uspijevaju pratiti inflaciju jer je potrošnja i dalje visoka. Srpanj je bio 40. mjesec zaredom s rastom potrošnje u maloprodaji.

"Na razini prosjeka, plaće trenutačno rastu brže od inflacije. Prosječna neto plaća u srpnju bila je nominalno 7,2 posto, a realno 3,2 posto viša nego godinu ranije. To znači da prosječna kupovna moć raste, ali prosjek skriva velike razlike. Medijalna plaća osjetno je niža od prosječne, dok građani s manjim primanjima veći dio dohotka troše upravo na kategorije koje najviše poskupljuju", kaže Vušković.

Potrošnja i dalje raste

Dodaje da rast realne maloprodaje 40 mjeseci zaredom ne pokazuje samo snagu tržišta rada, rast plaća i visoku zaposlenost, nego i to da građani još nisu spremni znatnije smanjiti potrošnju. Tu potrošnju, napominje, dodatno podupiru turizam, mirovine, socijalni transferi i korištenje ranije akumulirane štednje.

"To je dobro za gospodarski rast, ali istodobno održava potražnju visokom i olakšava prijenos povećanih troškova na krajnje cijene. Rast potrošnje stoga nije dokaz da građani ne osjećaju inflaciju, nego da je zasad uspijevaju financirati rastom prihoda, štednjom ili zaduživanjem", pojašnjava analitičar.

Najveći problem nastao bi, zaključuje Vušković, kada bi cijene energije nastavile rasti, a rast plaća i zaposlenosti istodobno počeo usporavati. "Stoga je važno završiti poslovnu godinu bez većih vanjskih šokova", ustvrdio je.