KRATKE poruke Donalda Trumpa na društvenoj mreži Truth Social posljednjih dana izazivaju oluje na burzama i energetskom tržištu. Kada je prošlog tjedna zaprijetio Iranu uništenjem elektrane ako ne oslobodi promet Hormuškim tjesnacem, cijena nafte skočila je u nebo. No, nakon njegove objave da "razgovara" s Iranom i odgađa ultimatum za pet dana, na burzama se pojavio tračak nade, a cijena barela spustila se i ispod 100 dolara, piše Deutsche Welle.

Razvoj događaja pratite na Indexu

Međutim, ne radi se samo o cijeni nafte i plina. Kako analizira njemački list Handelsblatt, turbulencije su zahvatile ukupno 15 robnih skupina. To uključuje tržište sirovina za kemijsku industriju, gnojiva, plastične proizvode, plemenite plinove i neke metale, koji su poskupjeli između 10 i 50 posto. "Poskupljenja će se osjetiti duž čitavog industrijskog proizvodnog lanca", sažima Matthias Zachert, direktor kemijskog koncerna Lanxess.

Od gnojiva do helija

Regija Perzijskog zaljeva, primjerice, važan je proizvođač osnovnih sirovina za umjetna gnojiva - sumpora, amonijaka i uree. Prijetnja nestašice odmah podiže cijene na svjetskom tržištu. Qatar Energy je već obustavio proizvodnju uree, a tvornice gnojiva u Indiji, Pakistanu i Brazilu moraju smanjivati proizvodnju. U SAD-u se već osjeća nestašica uree u veleprodaji.

Slična je situacija i s plemenitim plinom helijem. Čak 40 posto svjetske proizvodnje tog plina, ključnog za industriju poluvodiča, dobiva se iz prirodnog plina u Perzijskom zaljevu. Prekid isporuke mogao bi izazvati zastoje u proizvodnji čipova u Aziji.

"Helij je zaista problem", kaže Julian Hinz, stručnjak za trgovinu s Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu. On smatra da još nije riječ o fizičkoj nestašici sirovina, već da cijene rastu zbog očekivanja. "Na tržištu vlada neizvjesnost oko onoga što bi se moglo dogoditi. Nije toliko presudno što se doista dogodilo", objašnjava Hinz, dodajući kako paušalne poruke iz Bijele kuće pritom nimalo ne pomažu.

Posljedice za Njemačku

Hinz ipak ne očekuje ozbiljnije probleme za njemačku trgovinu, s obzirom na to da se 90 posto razmjene odvija unutar Europske unije, a trgovina sa zaljevskim državama je relativno mala. Unatoč tomu, u Njemačkoj bi se mogao nastaviti rast cijena hrane zbog viših troškova prijevoza i skupljih gnojiva, na što upozoravaju i zastupnica SPD-a Esra Limbacher te predsjednik Udruge poljoprivrednika Joachim Rukwied. Brojne gospodarske grane računaju s porastom troškova, što bi moglo dovesti do viših cijena za potrošače, podići trenutačno nisku stopu inflacije i usporiti ionako skroman gospodarski rast.

Katastrofa prijeti globalnom jugu

Dok razvijene zemlje mogu podnijeti više cijene sirovina, rat protiv Irana prijeti katastrofom u siromašnim regijama poput Afrike, upozorava evangelička humanitarna organizacija "Kruh za svijet". Cijene umjetnog gnojiva drastično su porasle još nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, a sada prijeti novi val poskupljenja. Bez dovoljno gnojiva, urod u nekim afričkim državama mogao bi biti znatno lošiji, što znači da stanovništvu prijeti glad.

Problem je i nafta. Iako neke afričke države imaju vlastita nalazišta, nedostaju im rafinerije, pa su prisiljene uvoziti benzin, dizel i kerozin. Ako države subvencioniraju cijene goriva kako bi zaštitile građane, to vodi do pražnjenja državne blagajne, rasta duga i inflacije. Prema procjeni organizacije, kriza će najteže pogoditi Senegal, Benin, Eritreju, Burkinu Faso i Zambiju.

Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol također upozorava na "veliku prijetnju" svjetskom gospodarstvu. Naglašava kako nijedna zemlja, bilo u Africi, Aziji ili Europi, neće biti pošteđena posljedica ako se kriza nastavi razvijati u ovom smjeru. Smatra da je scenarij gori od obje naftne krize iz 1970-ih zajedno. Budući da je i sam SAD pogođen golemim rastom cijena goriva, u IEA-i, koja okuplja 32 razvijene industrijske države, nagađaju da bi rat ipak mogao brzo završiti.

Poremećaji u zračnom i pomorskom prometu

Zemlje Perzijskog zaljeva godinama su se sustavno razvijale u ključna čvorišta zračnog prometa između Europe i Dalekog istoka, a u tome im je pomogao i prekid zračnog prometa preko Rusije. Sada su njihova čvorišta poput Dubaija i Dohe ugrožena, kako za putnički tako i za teretni promet. Iz Lufthanse poručuju da se hitno traže karte za izravne letove iz Europe u Aziju bez presjedanja, bez obzira na cijenu, koja je zbog poskupljenja kerozina postala paprena. Viša cijena kerozina poskupljuje zračni prijevoz u cijelom svijetu.

Teška je situacija i u pomorskom prometu. Trenutačno je oko 2000 brodova blokirano u Perzijskom zaljevu, a brodovlasnici traže načine kako nadoknaditi gubitke. Ugroženi su ili potpuno prekinuti čitavi transportni lanci, dok premije za osiguranje brodova rastu zbog ratne opasnosti.

Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche (CDU) trenutačno vidi krizu cijena, ali ne i krizu opskrbe. Smatra da su nafta i plin dostupni u dovoljnim količinama, ali su skuplji. Glasnogovornik ministrice za DW je potvrdio kako ministarstvo "prati" poskupljenja i u drugim sektorima, no konkretne mjere za suzbijanje inflacije nisu donesene. Julian Hinz s Instituta u Kielu smatra da državne potpore ne bi bile rješenje jer to državu košta, a na kraju sve plaćaju porezni obveznici. "Ne možemo se praviti da se ništa nije dogodilo. Ali vrlo je opasno igrati se s cijenama", zaključuje Hinz.