Foto: 123rf

STRUČNJACI generalno preporučuju da stanari za stanarinu odvajaju oko 30 posto mjesečnog prihoda, ali se u Americi broj ljudi koji su prisiljeni odvajati više prošle godine popeo na 21.3 milijuna, navodi studija s Harvarda.

U toj brojci, koja prestavlja gotovo polovicu ukupnih stanara, više od 26 posto ljudi je "ozbiljno opterećeno troškovima" i za stanarinu odvaja više od polovice mjesečnih prihoda.

Prema istraživanju, cijena rente raste puno brže od plaća. Usklađena s inflacijom, stanarina je od 2001. do 2014. godine porasla za 7 posto, dok su prihodi kućanstava u istom razdoblju pali za 9 posto. Raste i potražnja za stanodavcima, pa je nacionalna stopa praznih stanova najniža u posljednjih 30 godina, što također utječe na rast cijena iznajmljivanja.

"Ti su trendovi doveli do rekordnog broja stanara koji plaćaju pretjerane iznose od prihoda za stanovanje s malo izgleda za značajno poboljšanje," piše u izvješću prema kojem je srednja vrijednost (medijan) za stanarinu prošle godine iznosila 1,372 dolara, 26 posto više nego u 2012.

Iako trend posebno pogađa obitelji i pojedince s niskim prihodima, renta postaje sve zahtjevnija i za "srednju klasu". U 2014. godini 21 posto kućanstava s prihodom od 45 do 75 tisuća dolara je ocijenilo da im stanarina predstavlja teret, taj je udio u 2001. iznosio 12 posto.

Prema izvješću, obitelji koje odvajaju više od polovice mjesečnih prihoda za rentu troše 38 posto manje na hranu i 55 posto manje na zdravstvene usluge. Pomama za stanovima je započela u 2008. godini nakon sloma hipotekarnog tržišta u kojem su domove izgubili milijuni Amerikanaca, podsjeća CNN.