PREDSJEDNIK Mosta Nikola Grmoja i član Predsjedništva stranke Mihovil Klarić danas su u Šibeniku zatražili poništenje građevinske dozvole za vjetroelektranu Dazlina kod Vodica. Tvrde da dozvola ima niz manjkavosti, da bi projekt ugrozio prirodu te da lokalna zajednica od njega ne bi imala gotovo nikakve koristi.

Podsjetili su da su o vjetroelektranama govorili i prije nekoliko mjeseci, a u međuvremenu je objavljen prijedlog prostornog plana Šibensko-kninske županije. "Po njemu se na području županije predviđa izgradnja novih vjetro i solarnih elektrana. Na ovom istom mjestu već smo govorili o potencijalnoj vjetroelektrani Dazlina i utjecaju koji bi imala na lokalno stanovništvo, a novi prostorni plan baš na tom mjestu predviđa gradnju vjetroelektrane", rekao je Klarić.

Dodao je da su građani tijekom javne rasprave iznijeli prijedloge i primjedbe, a rasprava je završila 23. srpnja. "Međutim, tog istog dana izdana je građevinska dozvola za gradnju VE Dazlina. Možemo se s pravom pitati je li ta javna rasprava bila samo predstava za javnost. Mi tražimo poništenje građevinske dozvole zbog niza manjkavosti", kazao je Klarić, dodavši da je tužba na 14 stranica već napisana.

"Stoje li iza ovog projekta donatori HDZ-a?"

Grmoja je istaknuo da je prostor jedna od najvećih vrijednosti Hrvatske te da ovaj slučaj pokazuje kako se pojedinci prema njemu odnose. "Zapitao bih se stoje li iza ovog projekta donatori HDZ-a, jer ne želimo dopustiti da oni koji isključivo gledaju svoje privatne ili stranačke interese na ovakav način trguju hrvatskim prostorom", rekao je predsjednik Mosta.

Postavio je i pitanje kakvu korist lokalna zajednica ima od takvih projekata, s obzirom na to da joj po kilovatu proizvedene električne energije ostaje jedna lipa. "Je i to vrijedno ovakvog trgovanja najvrijednijim resursom koji imamo?", poručio je Grmoja.

"Isto tako, investitori u vjetroelektrane u roku od pet godina vrate svoju početnu investiciju, a svi mi preko računa plaćamo naknadu za obnovljive izvore energije. Ne bih imao ništa protiv toga da mi kao zajednica odvajamo nešto od čega će svi imati koristi, ali vjetroelektrane su strani proizvod, investitori su uglavnom stranci i većina novca odlazi vani", dodao je Grmoja.

Područje na kojem bi se gradila vjetroelektrana Dazlina nalazi se unutar ekološke mreže Natura 2000, odnosno područja posebne zaštite ptica. Među zaštićenim vrstama su zlatovrana, mali vranac i suri orao, zbog čega Most traži neovisnu studiju utjecaja na okoliš.