TVRDNJA Irana da je pogodio američki nevidljivi lovac F-35 Lightning II izazvala je veliku međunarodnu pozornost, a prve analize upućuju na to da su u incidentu, koji je sada pod istragom, ključnu ulogu mogli odigrati infracrveno navođeni sustavi protuzračne obrane.

Prema američkim dužnosnicima, F-35 oštećen je tijekom borbene misije nad Iranom i bio je prisiljen hitno sletjeti u američku zračnu bazu na Bliskom istoku. Pilot je preživio i u stabilnom je stanju.

Iako Washington nije u potpunosti potvrdio tvrdnju Teherana, priznao je da je zrakoplov pogođen, kako se vjeruje, iranskom vatrom. Iran je incident opisao kao "prvi pogodak u F-35 na svijetu", što otvara pitanja o tome kako je jedan od najnaprednijih "nevidljivih" zrakoplova na svijetu mogao biti praćen i pogođen, piše Times of India.

U fokusu infracrveni sustavi

Analitičari sve više pozornosti posvećuju iranskim sustavima zemlja-zrak koji se za navođenje koriste infracrvenim zračenjem, oslanjajući se na toplinske tragove umjesto na radar. Među ključnim sustavima ističu se Misagh-2, lokalno razvijeni projektil koji se ispaljuje s ramena s dometom od oko 6 kilometara, dizajniran da se "zakači" na toplinski potpis zrakoplova.

Tu su i Majid, noviji sustav kratkog dometa koji koristi elektro-optičko i infracrveno praćenje za obranu od niskoletećih ciljeva, te Herz-9, pasivni i mobilni sustav koji prati mete bez emitiranja radarskih signala, što ga čini teškim za otkrivanje.

U ovu obitelj oružja spadaju i Misagh-1 i Misagh-3, ranije i nadograđene verzije iranskih projektila s toplinskim navođenjem, kao i Sayyad-1A, modernizirani protuzračni projektil za koji se vjeruje da također uključuje komponente za infracrveno praćenje.

Za razliku od tradicionalnih radarskih sustava, ove platforme djeluju pasivno, što znači da ne emitiraju signale koje su nevidljivi zrakoplovi dizajnirani izbjegavati. To otvara mogućnost da je infracrvena detekcija u ovom slučaju nadopunila ili čak zamijenila radarsko praćenje.

Može li F-35 biti pogođen infracrvenim sustavom?

Zrakoplov F-35 konstruiran je tako da minimizira i radarski i infracrveni potpis, no nije potpuno nevidljiv. Njegov motor i dalje stvara toplinu, osobito tijekom manevara pri velikim brzinama ili u borbenim uvjetima. Teoretski, infracrveno navođeni sustavi to mogu iskoristiti tako da se zakače na toplinu ispušnih plinova motora, prate ciljeve bez radarskih emisija i napadaju zrakoplove na kratkim do srednjim udaljenostima.

Ipak, takav bi se pogodak i dalje smatrao iznimno teškim pothvatom. F-35 je opremljen naprednim protumjerama, uključujući toplinske mamce i sustave za elektroničko ratovanje, a dizajniran je za rano otkrivanje prijetnji pomoću svojih naprednih senzora.

Značaj incidenta

Kapetan Tim Hawkins, glasnogovornik Središnjeg zapovjedništva SAD-a, izjavio je da je lovac pete generacije "bio u borbenoj misiji iznad Irana" kada je bio prisiljen sletjeti. "Zrakoplov je sigurno sletio, a pilot je u stabilnom stanju", rekao je. Čak i djelomičan pogodak ima veliku težinu.

F-35 se smatra jednim od najotpornijih zrakoplova u spornom zračnom prostoru zbog svoje "nevidljivosti", fuzije senzora i mrežno-centričnog dizajna ratovanja.

Ako su iranski sustavi uspjeli pratiti i pogoditi zrakoplov, to bi moglo ukazivati na poboljšane sposobnosti pasivnog otkrivanja, učinkovitu upotrebu slojevitih mreža protuzračne obrane te potencijalne operativne ranjivosti u okruženjima visokog rizika. Iran tvrdi da pogodak odražava nadogradnje njihove integrirane mreže protuzračne obrane, iako detalji ostaju nepoznati.

Amerika izgubila najmanje 16 letjelica u ratu

Navodni pogodak događa se u kontekstu sukoba u kojem su SAD, prema izvješću Bloomberga, izgubile najmanje 16 letjelica, uključujući više bespilotnih letjelica MQ-9 Reaper. Ostali gubici pripisuju se nesrećama i prijateljskoj vatri.

Dok američki dužnosnici tvrde da se operacije odvijaju prema planu, analitičari primjećuju da je u dijelovima iranskog zračnog prostora postignuta samo "lokalizirana zračna nadmoć". U tom kontekstu, iranska tvrdnja o pogađanju F-35 - bilo isključivo infracrvenim sustavima ili u kombinaciji s drugim metodama praćenja - mogla bi označiti prekretnicu u načinu na koji se nevidljivi zrakoplovi suočavaju s izazovima u modernom ratovanju.