KINESKA komunistička partija preplavljuje svijet špijunima u trenutku dok Peking nastoji steći političku i ekonomsku prednost nad Sjedinjenim Državama i Zapadom, za koje smatra da su oslabljeni, rekli su analitičari.

Međutim, sve veći broj špijuna biva uhvaćen jer se države diljem svijeta suprotstavljaju opsežnim operacijama Pekinga, a izvješća o uhićenjima osumnjičenih agenata gotovo svakodnevno pristižu iz zemalja od Južne Koreje i Norveške do SAD-a i Njemačke, piše Newsweek.

Sve agresivniji pristup

Broj slučajeva nedavno se naglo povećao. Samo tijekom svibnja, u Južnoj Koreji osuđena su dva kineska državljanina zbog špijuniranja sedam korejsko-američkih vojnih baza i civilnih zračnih luka, što je prva takva presuda u toj zemlji. U Njemačkoj je uhićen bračni par kineskog podrijetla pod sumnjom da su radili za kinesku obavještajnu agenciju, prikupljajući osjetljive znanstvene i tehnološke podatke za vojnu uporabu. Istog mjeseca, u Norveškoj su u dva odvojena slučaja uhićeni kineski državljani, pri čemu se sumnja na povezanost s vojnom obavještajnom službom. U SAD-u je gradonačelnica kalifornijskog grada Arcadije priznala krivnju za djelovanje kao strani agent Kine, a ovog je mjeseca i američki novinar koji je radio za agenciju Xinhua učinio isto.

Stručnjaci smatraju da Kina koristi priliku za jačanje utjecaja jer vjeruje da se demokracije bore s unutarnjim nejedinstvom, posebno zbog politike bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koja je narušila tradicionalne zapadne saveze. No, ovaj val špijunaže potaknut je i drugim čimbenicima, uključujući zabrinutost zbog usporavanja kineskog gospodarstva i međunarodna ograničenja pristupa naprednoj tehnologiji. "Kina definitivno pojačava svoje špijunske operacije, pogotovo sada kada gospodarstvo usporava i do tehnologije ne mogu doći lako kao prije", rekao je I-Chung Lai, predsjednik tajvanskog think-tanka Prospect Foundation.

Stotine tisuća agenata

Matthew Brazil, suradnik zaklade The Jamestown i koautor knjige o kineskoj komunističkoj špijunaži, slaže se. "Kineske sigurnosne agencije dobile su znatno teže zadatke pod sve odlučnijom vanjskom politikom Xi Jinpinga. Kako Kinezi pojačavaju svoje napore, prirodno je da se otkriva i sve više slučajeva", kazao je. Pritisak je globalan, a Kina je aktivna i u Africi i u Rusiji, iako se o njezinim operacijama ondje relativno malo zna. "Kina ima resurse i interese diljem svijeta. Ako ste globalna supersila, morate imati i globalnu pokrivenost", objasnio je treći stručnjak koji je želio ostati anoniman.

Lai navodi kako nije teško otkriti gdje su usmjerene kineske špijunske aktivnosti. Dovoljno je, kaže, pročitati godišnje izvješće o radu vlade koje se predstavlja na zasjedanju kineskog parlamenta svakog ožujka. "Kineske operacije imaju nacionalne ciljeve koji su im vjerojatno nametnuti. Ako želite vidjeti širu sliku, obično pogledate izvješće o radu vlade. Tamo se navode ciljevi za sljedeću godinu ili postignuća iz prethodne. Na temelju toga možete pratiti rad i špijunažu povezanu s tim ciljevima", pojasnio je Lai. Dodao je kako je strpljenje ključno u operacijama političkog utjecaja, koje se obično planiraju na rok od pet do sedam godina.

Nespretni agenti i golema mašinerija

Zbunjujuća okolnost za protuobavještajne službe jest to što se kineski agenti ponekad čine iznimno nespretnima i čine osnovne pogreške, poput nošenja mobitela s inkriminirajućim porukama. Međutim, Lai objašnjava da je kineski obavještajni aparat golem i raznolik, zbog čega postoji mješavina preciznog i nepreciznog rada.

"Radi se o golemom aparatu koji proizlazi iz različitih agencija. Svaka ima svoje mreže, rade neovisno i prikupljaju što više informacija", rekao je, dodajući da se agencije ponekad i međusobno natječu. Brazil se slaže: "Kada je riječ o 'sitnim ribama', ponekad imaju dobru obuku, a ponekad ne." Lai ističe i važnost netradicionalnih sakupljača informacija, poput studenata, koji često dobivaju zadatke od agencija i spremni su pomoći, vjerujući da će im to koristiti u karijeri.

Nitko ne zna točnu veličinu kineskih obavještajnih službi. "Vidio sam da se spominje brojka od 100.000 ljudi samo za Ministarstvo državne sigurnosti. Ministarstvo javne sigurnosti vjerojatno je mnogo veće", kaže Brazil. Uz njih, tu su i vojne agencije specijalizirane za komunikacijsko i elektroničko ratovanje, kibernetički prostor i zračno izviđanje. Špijunažu provode i Odjel za rad Ujedinjene fronte, Odjel za propagandu i Ministarstvo vanjskih poslova, kao i različite razine vlasti. "Ukupno se radi o stotinama tisuća ljudi. Njihov proračun? Nemam pojma", zaključuje Brazil. Ljudska inteligencija i dalje je ključna za Kinu, koja strahuje od ometanja elektroničkih signala. Zbog toga se, smatra Lai, radije oslanjaju na ljude za prijenos informacija, što objašnjava zašto se agenti i dalje osobno pojavljuju na osjetljivim lokacijama poput vojnih baza.

Posao za profesionalce

Komentirajući slučajeve u Norveškoj - gdje je Kineskinja pokušala uvesti satelitski prijemnik težak 22 tone na otok s kojeg se lansiraju rakete, a drugi Kinez pronađen u napuštenom bunkeru blizu NATO-ove zračne baze - Lai je rekao da bi to mogao biti posao profesionalaca. "Ako je oprema bila za prijenos informacija, ta je žena vjerojatno izravno povezana s Narodnooslobodilačkom vojskom. Za uvoz takve opreme morate znati kako je sastaviti i koristiti, što znači da se vjerojatno radi o obučenoj vojnikinji", kazao je. Za čovjeka u bunkeru rekao je da je vjerojatno imao vanjsku mrežu podrške. "Kada živite u bunkeru, netko vam izvana mora pomoći prenijeti informacije. To znači da postoji uhodana mreža, a onda ste kao ciljana nacija u ozbiljnim problemima", objasnio je.

Sve veća upotreba umjetne inteligencije dodatno komplicira situaciju jer stvara uvjete "ekstremne izloženosti", upozorio je bivši zapadni obavještajac. Kina je tehnološki sofisticirana nacija koja opskrbljuje cijeli svijet. "Kada se uistinu usredotoče na nekoga, moći će vidjeti nevjerojatno puno. Ako vas žele pratiti kroz svakodnevni život, umjetna inteligencija će to znatno olakšati. Sve je teže prikriti svoje djelovanje ako ulože resurse u praćenje", rekao je. Zbog kineskog tehnološkog dosega, to vrijedi i za inozemstvo. "Održati agenta ili obavještajca sigurnim - ili čak živim - bit će višestruko teže nego u prošlosti. Ne radi se samo o prepoznavanju lica, već i hoda i mnogih drugih stvari. Umjetna inteligencija će sve to vjerojatno vrlo brzo povezati, a na kraju možda i u stvarnom vremenu", zaključio je.