VISOKE temperature i toplinski valovi donose opasnost od dehidracije, na što posebno upozoravaju liječnici. O simptomima, posljedicama i pravilnoj hidraciji govorio je Filip Đerke, specijalist neurologije iz KB-a Dubrava, koji ističe da višednevne vrućine postaju opasne za organizam jer se kompenzacijski mehanizmi iscrpe. Ljudi često zanemaruju prve znakove i pripisuju ih umoru, a ne shvaćaju da su dehidrirali, piše Dnevnik.hr.

Glavni simptomi dehidracije

Liječnici neprestano ponavljaju upozorenja o nošenju lagane odjeće, izbjegavanju izlazaka između 10 i 17 sati te unosu puno tekućine, no dehidracija može izazvati više problema nego što se misli.

"Dehidracija se ne očituje samo osjećajem žeđi. Javljaju se i tupe glavobolje, vrtoglavice i konfuzno stanje koje se pokazuje kroz slabiju koncentraciju i ponavljanje istih pitanja. U opasnijim slučajevima dolazi do jače vrtoglavice i nestabilnosti u hodu, do te mjere da osoba zbog dehidracije jedva hoda", objašnjava specijalist neurologije Filip Đerke.

Iako se mnogima čini da je svejedno je li temperatura 35 ili 40 stupnjeva, Đerke napominje da problem nastaje kada visoke temperature traju danima. "Naš organizam može se nositi s vrućinom prvi i drugi dan, ali treći, četvrti i peti dan kompenzatorni mehanizmi već su znatno iscrpljeni. Tada nam i hrana teže pada jer je probava sporija, zbog dehidracije se javlja glavobolja i postajemo zaboravljivi. To su simptomi koje često pripisujemo umoru, a ne dehidraciji", kaže liječnik. Dodaje da mnogi ljudi ne usporavaju svoj tempo tijekom toplinskog vala i rade istim intenzitetom, što nakon nekoliko dana dovodi do iscrpljenosti i pregrijavanja organizma.

Kako se pravilno hidrirati

Dehidracija može biti vrlo opasna, a tijelo je već dehidrirano kada počnemo prepoznavati prve znakove. "U tom trenutku tijelo je već iscrpilo kompenzatorne mehanizme. Manje se znoji, srce ubrzano lupa, pada tlak, a mokraća postaje koncentrirana i tamnija. To prvo osjeti naš mozak", upozorava Đerke. Glavobolja je vodeći simptom, a slijede vrtoglavica, nestabilnost u hodu i zaboravljivost. To je posebno izraženo kod starijih, ali se javlja i kod mlađih osoba.

Na pitanje što piti, Đerke nudi nekoliko opcija. "Uvijek ćemo preporučiti vodu, ali mineralna, odnosno gazirana voda može brže hidrirati kod akutne dehidracije. Preporučuje se i mlijeko, koje vrlo brzo i dobro rehidrira organizam, kao i izotonični napitci s elektrolitima. Ne gubimo samo vodu, nego i elektrolite, a njihov disbalans izaziva neurološke simptome", pojašnjava. Dobar je izbor i čaj s malo šećera i soli. S druge strane, napitke s kofeinom i energetska pića treba izbjegavati jer djeluju kao diuretici.

Mnogi ljudi u slučaju dehidracije traže infuziju, no Đerke kaže da to nije uvijek najbolje rješenje. "Ako osoba može gutati, unos tekućine na usta puno je bolji i brži način rehidracije tijela nego infuzija. Studije to potvrđuju čak i kod umjereno dehidriranih osoba", ističe on. Na kraju je upozorio da se ni mlađi ljudi ne bi trebali precjenjivati. "Stariji se više čuvaju, dok se mlađi često izlažu naporima i dehidriraju. Imali smo primjere studenata u dvadesetim godinama koji su doživjeli toplinske udare s neurološkim simptomima, a uzrok je bila upravo dehidracija", zaključuje Đerke.