IZRAELSKI privatni zrakoplov Hawker 800XP registarske oznake 4X-CNZ sletio je u ponedjeljak 22. prosinca 2025. na VIP terminal zračne luke Jože Pučnik u Ljubljani. Riječ je o poslovnom mlažnjaku koji koristi tvrtka Arrow Aviation iz Tel Aviva za VIP prijevoz, diplomatske misije i posebne operacije, a Mladina piše da je Ljubljana posljednjih mjeseci postala jedno od njegovih redovitih odredišta.

Prema podacima koje je prikupio slovenski tjednik Mladina, tim je zrakoplovom toga dana iz Izraela stiglo četvero putnika, koji su se potom uputili u Ulicu Trstenjakova 8 u Ljubljani, gdje je sjedište SDS-a Janeza Janše. Posjet je trajao oko dva sata.

Zrakoplov je oko 13:20 poletio za Rim, ali u njemu su tada bila samo tri putnika, dok je jedan ostao u Ljubljani. Na temelju podataka o letu i iskaza anonimnih izvora, Mladina navodi da su identificirana dvojica od četvorice putnika.

Prvi je Dan Zorella, suosnivač i izvršni direktor izraelske privatne obavještajne agencije Black Cube, a drugi Giora Eiland, umirovljeni general-bojnik i bivši šef izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji je godinama savjetovao tu agenciju. Mladina tvrdi da se Janša toga jutra u sjedištu SDS-a sastao upravo sa Zorellom.

Tko je Black Cube?

Black Cube osnovali su 2010. u Tel Avivu Dan Zorella i Avi Yanus, obojica bivši časnici izraelske vojske. Tvrtka se predstavlja kao privatna agencija koja prikuplja dokaze za međunarodne pravne i poslovne sporove, ali je tijekom godina povezana s nizom kontroverznih i politički osjetljivih operacija.

Prema vlastitim navodima, djelovala je u više od 75 zemalja, a svoj je ugled gradila i na vezama s izraelskim sigurnosnim aparatom. U njezinu savjetodavnom odboru bili su bivši direktori Mossada i drugi visoki sigurnosni dužnosnici.

Među imenima koja se spominju su nekadašnji šef Mossada Meir Dagan, bivši povjerenik izraelske policije Yohanan Danino te upravo Giora Eiland. Iako se Black Cube formalno predstavlja kao privatna tvrtka bez veza s državom, Mladina navodi da postoje dokumentirana izvješća o kontaktima i poslovima s izraelskim institucijama.

Dodatne sumnje izaziva i podatak da su Zorella i Eiland u srpnju 2024. navodno sudjelovali na sastanku s izraelskim ministrom za dijasporu Amihaijem Chiklijem, na kojem se razgovaralo o mogućoj tajnoj operaciji u inozemstvu protiv organizacije Students for Justice in Palestine u SAD-u.

Lažni identiteti

Ono po čemu je Black Cube najpoznatiji jesu metode rada. U nizu dokumentiranih slučajeva njegovi su operativci metama pristupali koristeći lažne identitete, fiktivne tvrtke i tajno snimanje. Agenti su se, ovisno o situaciji, predstavljali kao poslovni ljudi, filmaši, novinari ili aktivisti.

Mladina piše da se u političkim operacijama gotovo uvijek ponavlja isti obrazac: koristi se izmišljena kompanija, izrađuju se uvjerljive internetske stranice i LinkedIn profili, a nakon završetka operacije ti tragovi nestaju.  Kompromitirajući materijali zatim se objavljuju anonimno, često na engleskom jeziku i obično dva do tri tjedna prije izbora, sudske odluke ili nekog drugog važnog političkog trenutka.

Jedna od najpoznatijih operacija Black Cubea bila je ona za filmskog producenta Harveyja Weinsteina. Agenti su tada pod lažnim identitetima pratili i snimali žene koje su ga optužile za seksualno zlostavljanje kako bi ih diskreditirali i spriječili objavu priča u medijima.

Tvrtka je bila povezana i s operacijom u Rumunjskoj protiv Laure Codruțe Kövesi, tadašnje čelnice antikorupcijskog tijela DNA. U tom su slučaju agenti pokušali doći do njezinih privatnih podataka i kompromitirati je, a dvojica zaposlenika kasnije su uhićena u Bukureštu.

Za Sloveniju je najvažniji mađarski model

Za slovenski slučaj Mladina posebno izdvaja operacije u Mađarskoj, koje smatra važnim obrascem za razumijevanje onoga što se sada događa uoči izbora. Od prosinca 2017. do ožujka 2018. agenti Black Cubea pod lažnim su identitetima kontaktirali istaknute predstavnike mađarskih nevladinih organizacija, mamili ih na sastanke pod izlikom poslovnih prilika i tajno ih snimali.

Snimke su se potom pojavile u medijima tri tjedna prije izbora i postale važan dio kampanje Viktora Orbána. Slična operacija, piše Mladina, ponovljena je i uoči mađarskih izbora 2022.

Tada su preko lažnih profila na LinkedInu i izmišljenih ponuda za posao namamili najmanje 12 novinara i aktivista kritičnih prema Orbánu na videopozive, nakon čega su se snimke ponovno pojavile u prorežimskim medijima. U tom je slučaju operacija razotkrivena. LinkedIn je u studenom 2022. potvrdio da je Black Cube odgovoran za tu mrežu lažnih profila te je uklonio i profile i korporativnu stranicu tvrtke.

"I u Sloveniji se vidi isti obrazac"

Slovenski tjednik piše da se sada sličan obrazac pojavio i u Sloveniji. Deset dana uoči izbora na internetu su se pojavile tajno snimljene videosnimke istaknutih pojedinaca. Objavljene su na stranici anti-corruption2026.com, koja nema navedenog vlasnika ni urednika, a sadržaj je na engleskom jeziku.

Kao jedan od primjera Mladina navodi bivšu ministricu pravosuđa Dominiku Švarc Pipan. Ona je objasnila da ju je kontaktirao navodni britanski investicijski fond Stockard Capital, koji je iskazao interes za ulaganje u podatkovne centre. S predstavnicima tog fonda sastala se dvaput, u veljači i 5. ožujka 2026. u Beču.

Tvrtka joj je platila put i smještaj, a nakon sastanka, tijekom kojeg je tajno snimana, javno dostupni tragovi o tom fondu nestali su, navodi Mladina. Upravo takve metode, lažne tvrtke, profesionalno izrađeni identiteti i naknadno brisanje tragova, tjednik opisuje kao tipičan način rada Black Cubea.

Skupe operacije

Mladina podsjeća i da su operacije Black Cubea iznimno skupe, što dodatno otvara pitanje tko ih naručuje i financira. Diskreditacija žena koje su optužile Weinsteina navodno je stajala do 1,3 milijuna dolara.

Operacija protiv Laure Codruțe Kövesi procjenjuje se na 900.000 funti, dok je klevetnička kampanja protiv jednog kanadskog suca, prema navodima iz ranijih izvješća, vrijedila čak 11 milijuna dolara.

Zbog toga slovenski tjednik sugerira da susret ljudi iz Black Cubea s Janšom, neposredno prije objave tajno snimljenih materijala i u jeku izborne kampanje, nije moguće promatrati kao običan poslovni sastanak.