U PREDIZBORNOJ kampanji za izbore u Bosni i Hercegovini ponovno dominiraju teme etničkog identiteta, ratnog nasljeđa i međunacionalnih odnosa, dok je gospodarstvo, sudeći prema nastupima političkih aktera, ostalo u drugom planu. Iako gotovo sve stranke imaju razrađene ekonomske programe, u javnom prostoru za njih nema dovoljno mjesta, piše Deutsche Welle.

Gospodarskih programa pritom ne nedostaje. SDP BiH se godinama zalaže za izvozno orijentirano gospodarstvo, reformu poreznog sustava i rasterećenje poduzetnika od nameta. Stranka demokratske akcije (SDA) kampanju je djelomično usmjerila na gospodarstvo sloganom "3x50", koji obećava 50 milijardi maraka investicija, 50 tisuća novih radnih mjesta te 50 posto veće plaće i mirovine.

Denis Bećirović, kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, svoju kampanju temelji na borbi protiv nezaposlenosti, korupcije i siromaštva, iako ta područja nisu u izravnoj nadležnosti funkcije za koju se natječe. SNSD i SDS također obećavaju ulaganja i nova radna mjesta, ali bez konkretnog objašnjenja kako te ciljeve planiraju ostvariti.

Puno obećanja, malo konkretnih odgovora

Problem nije u nedostatku gospodarskih obećanja, već u tome što za njih nema mjesta u političkoj raspravi. Čak i kada kandidati otvore teme plaća, obrazovanja ili investicija, javni se diskurs brzo vraća na pitanja političkog predstavljanja naroda, izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosa prema Draganu Čoviću, Miloradu Dodiku i Bakiru Izetbegoviću te na neriješena pitanja iz prošlosti.

Banjalučki politolog Mladen Bubonjić za DW kaže da ekonomske teme u kampanjama uglavnom služe kao dekor. "Stranke obećavaju svašta, od većih plaća, preko mirovina i novih radnih mjesta, do investicija, ali rijetko nude jasne planove i objašnjenja odakle će osigurati sredstva za to", navodi Bubonjić.

On smatra da bi građanima najviše koristila odgovorna vlast koja bi smanjila korupciju, ukinula političku kontrolu nad javnim poduzećima, rasteretila gospodarstvo i ubrzala europske reforme. "Dosadašnje iskustvo pokazuje da je mnogim političkim opcijama važnije vlastito blagostanje i raspodjela funkcija nego životni standard građana. Razlike među njima uglavnom se svode na pitanje kako žele upravljati javnim novcem i institucijama", upozorava Bubonjić.

Utjecaj izbora na europski put

U Bosni i Hercegovini teško je procijeniti koji bi politički scenarij mogao donijeti gospodarski prosperitet jer se zemlja suočava sa strukturnim problemima koji nadilaze promjenu vlasti. Složen sustav upravljanja, tri razine vlasti, deset županija i entitetske podjele poskupljuju administraciju i usporavaju donošenje odluka. Ipak, izborni rezultat mogao bi utjecati na brzinu europskih integracija. BiH je status kandidata dobila krajem 2022., a Europsko vijeće je u ožujku 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore.

Međutim, Europska komisija je u izvješću za 2025. upozorila na slabljenje reformskog zamaha i provedbu tek ograničenog broja reformi. Zbog toga je BiH već izgubila stotine milijuna maraka iz europskog Plana rasta. Vlast koja bi ubrzala usklađivanje zakona s europskim standardima, osobito u području vladavine prava, javne nabave i borbe protiv korupcije, otvorila bi pristup fondovima i ulaganjima koja danas zaobilaze BiH zbog pravne nesigurnosti i političke nestabilnosti.

Nezadovoljstvo građana bez političkog pritiska

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da europske integracije uopće nisu tema u ovoj kampanji. "Pojedini političari spominju ih čak i u negativnom kontekstu, nazivajući Europsku uniju 'trulom organizacijom' koja se raspada. Europski dužnosnici izloženi su uvredama i omalovažavanju pa su neki od donedavnih zagovornika europskog puta danas među najvećim euroskepticima", ističe Topić. Ona upozorava da se javnost, unatoč nezadovoljstvu životnim standardom, i dalje teško mobilizira oko tih pitanja.

"Građani na društvenim mrežama vrlo oštro kritiziraju vlastiti životni standard te visoke cijene hrane i energenata, ali to nije dovoljno da izvrše pritisak na političke stranke i od njih zatraže realna obećanja koja bi im mogla osigurati pristojniji život", smatra Topić. Da se javni resursi često koriste za očuvanje političkih pozicija, a ne za razvoj, potvrđuju i podaci Transparency Internationala BiH. Već su zabilježili slučajeve obustavljenih postupaka koje je Središnje izborno povjerenstvo BiH vodilo protiv nekih stranaka zbog sumnji na zlouporabu javnih resursa.

Strategije nema, tvornice se zatvaraju

Analitičar Vehid Šehić, bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kaže da političare nikada nije zanimao gospodarski i socijalni položaj građana. "Postoji pravna nesigurnost za strani kapital i investicije i zato svi njihovi programi padaju u vodu", rekao je Šehić. Prema njegovim riječima, vlasti na državnoj i entitetskim razinama ispunile su tek oko 20 posto obećanja danih nakon izbora 2022. godine.

"Tvornice se zatvaraju, građani ostaju bez posla, a dugoročne strategije nema. Zato od političara ne očekujem ništa, ali očekujem da se građani konačno oslobode straha i glasaju prema vlastitom uvjerenju", poručuje Šehić. Analize i izborni programi pokazuju da u Bosni i Hercegovini ne postoji jasna podjela na "ekonomske" i "nacionalne" političke opcije. Sve veće stranke kombiniraju gospodarske poruke s etničkom mobilizacijom jer je to i dalje jedan od najučinkovitijih načina za osvajanje i zadržavanje vlasti.