STRANKA Jedinstvena Rusija Vladimira Putina na nedjeljnim je izborima osvojila 355 od 450 mjesta u Dumi, što je osam posto više glasova nego 2021. godine. Time je osigurala dvotrećinsku većinu u parlamentu u kojem Putin više nema stvarne oporbe. Sve stranke koje su ušle u Dumu podržavaju ključne političke smjerove vlasti, pogotovo rat u Ukrajini, a antiratnim strankama sudjelovanje na izborima bilo je zabranjeno, piše Večernji list.

Saveznici u EU i energetska strategija

Ozbiljna posljedica za Europu jest to što je Putin u međuvremenu stekao važne saveznike unutar Europske unije, iako je izgubio onog ključnog. Viktor Orban više nije na vlasti u Mađarskoj, a Peter Magyar očekivano je povukao poteze kojima se priklanja proturuskom krugu u EU. Unatoč tome, ruskom se predsjedniku isplaćuje strategija vezana uz energente, premda i sama Rusija ima problema u tom sektoru.

Njemačka industrija pod pritiskom

Dio EU koji ima izravan problem s energentima uvelike je sam odgovoran za tu situaciju, više nego što je ona zasluga Putinove politike. Njemačka je odustala od ruskog plina, a da za njega nije pronašla odgovarajuću zamjenu. Ukapljeni prirodni plin (LNG), koji većinom dolazi iz Sjedinjenih Država, skuplji je, broj terminala za njegov prihvat je ograničen, a kapaciteti u Perzijskom zaljevu na koje se računalo sve su nedostupniji. Usto, najveće europsko gospodarstvo ugasilo je svoje nuklearne elektrane, također bez adekvatne i brze zamjene.

Rezultat je kriza ključne njemačke gospodarske grane, automobilske industrije. Nju je, osim skupljeg i nedostupnijeg energenta, pogodio i prodor modernijih i jeftinijih kineskih automobila. Tim je vozilima teško konkurirati bez narušavanja tržišnog natjecanja, jednog od temelja na kojima je Europska unija i nastala.