AUSTRIJSKA naftna kompanija OMV podržava izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke unatoč američkoj prijetnji sankcijama, poručio je izvršni direktor Rainer Seele.

"Taj je projekt od velike važnosti za sigurnost opskrbe europskog tržišta plina i zato će o njemu odlučiti Europa", rekao je Seele u razgovoru za bečki dnevnik Wiener Zeitung, objavljenom u subotu.

“Sa SAD-om nas već desetljećima povezuje duboko transatlantsko prijateljstvo, a prijatelji ne bi trebali prijetiti jedan drugome ”, dodao je čelnik austrijske tvrtke.

Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken izjavio je prošlog tjedna da State Department pozorno prati nastojanja da se plinovod dovrši i procjenjuje podatke o subjektima koji, kako se čini, sudjeluju u projektu.

Sve tvrtke trebale bi odmah prekinuti svoj angažman, inače im prijeti rizik američkih sankcija, rekao je Blinken.

Projekt izazvao spor

Nakon upozorenja Washingtona da bi mogle biti sankcionirane, iz projekta se povuklo gotovo 20 tvrtki.

Čelnik OMV-a nada se ipak će projekt biti dovršen.

Austrijska kompanija članica je konzorcija koji na čelu s ruskim Gazpromom gradi plinovod, vrijedan 9,5 milijardi eura. Ostali su članovi konzorcija njemački Uniper i BASF-ov Wintershall Dea, britansko-nizozemski Royal Dutch Shell i francuski Engie.

Projekt je izazvao spor između Njemačke koja želi osigurati opskrbu ruskim plinom i zemalja srednje i istočne Europe koje tvrde da će udvostručiti ruske izvozne kapacitete i povećati ovisnost Europe o ruskom plinu, tvrdeći da bi ga Moskva mogla koristiti kao politički alat.

Litvanski ministar vanjskih poslova rekao je prošlog mjeseca da bi projekt trebalo obustaviti do ruskih parlamentarnih izbora u rujnu kako bi se potaknulo Moskvu na demokratske reforme. To bi ujedno bilo kompromisno rješenje za njegove europske pristaše i kritičare, naglasio je.

“U Europi imamo jasna pravila igre koja se temelje na konsenzusu. Stoga treba uzeti u obzir dvojbe manjih država članica ”, zaključio je čelnik austrijske tvrtke, istaknuvši na potrebu političkog dijaloga i "uvjeravanja".