index.hr index.hr

Simpozij o obljetnici početka molekularno-bioloških istraživanja u Hrvatskoj

15:27, 20. studenoga 2003.
ZNANSTVENI simpozij s međunarodnim sudjelovanjem priređen o 45. obljetnici početka molekularnobioloških istraživanja u Hrvatskoj i pola stoljeća od rješenja strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA) počeo je danas u Istraživačkome institutu Plive.

Dvodnevni simpozij što se održava u plivinu Istraživačkome institutu i Institutu Ruđera Boškovića (IRB) okupit će više uglednih inozemnih i hrvatskih znanstvenika, među kojima su i poznati znanstvenici hrvatskoga podrijetla Miroslav Radman i Duško Ehrlich.

Suorganizatori simpozija - IRB, zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF), Hrvatsko genetičko društvo i Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju posvetili su taj susret znanstvenika, stručnjaka i javnosti znanstvenomu otkriću koje je u velikoj mjeri obilježilo znanstvena istraživanja druge polovine 20. stoljeća - rješenju strukture DNA, koje su 1953. objavili znanstvenici James Watson i Francis Crick te devet godina poslije "ovjenčani" Nobelovom nagradom.

Organizatori simpozija htjeli su pak istaknuti činjenicu da su u Hrvatskoj molekularno-biološka istraživanja počela samo pet godina poslije, odnosno da je hrvatska znanost vrlo brzo "uhvatila korak" sa svjetskim znanstvenim kretanjima.

Akademik Željko Kućan podsjetio je da je na IRB krajem 1958. u punom pogonu bio tada pod vodstvom Branimira Miletića novoosnovani "Radiobiološki odjel", gdje se istraživalo djelovanje zračenja na nukleinske kiseline u modelnome organizmu bakteriji Escherichiji colli.

Već je tada Miletić prepoznao da pravo pitanje radiobiologije nije koja sve oštećenja može izazvati zračenje u živoj stanici već koja su oštećenja bitna, a koja trivijalna, rekao je Kućan, dodavši kako je Miletić bio svjestan činjenice da su nukleinske kiseline molekule nasljeđa i da su geni načinjeni od DNA i u tomu je prednjačio ne samo u hrvatskim nego i u europskim krugovima.

Ravnatelj IRB-a Stjepan Marčelja rekao je kako se može reći da se doista radilo o 50 uzbudljivih godina te da njima slijede još uzbudljivije.

Dosadašnja istraživanja pokazala su koliko zapravo malo znamo, a koliko je širok "slobodni" istraživački prostor, izjavio je, dodavši kako postoji čak 98 posto nepoznatoga.

Dekan PMF-a Ivan Vicković izvijestio je da je dosad na tome fakultetu molekularnu biologiju diplomiralo više od 400 studenata od kojih je pola ostalo u Hrvatskoj, a 200-njak ih je nastavilo znanstvenu karijeru u inozemstvu.

On je u ozračju simpozija izjavio kako se nada da će se zagrebački PMF konačno preseliti na Horvatovac o čemu se već dugo govori, ali se ne ostvaruje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara