RAT PROTIV Irana američke je porezne obveznike dosad stajao procijenjenih 47.1 milijardu dolara, pokazuju novi podaci koje je Pentagon dostavio Kongresu. Troškovi nastavljaju rasti, a američki predsjednik Donald Trump ne isključuje mogućnost novih vojnih napada na Iran, piše Associated Press.

Procjena američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), koje nadzire vojne operacije na Bliskom istoku, obuhvaća troškove do 16. listopada. Riječ je o najnovijim podacima o cijeni rata koji su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli krajem veljače ove godine.

Američka vojna potrošnja od početka rujna porasla je za dodatnih 3.5 milijardi dolara. Tada su ukupni troškovi iznosili približno 43.6 milijardi dolara, a najnoviji podaci pokazuju da se financijske posljedice sukoba nastavljaju povećavati.

Rat postao jedno od glavnih pitanja američkih izbora

Sve veći troškovi rata, koji je nepopularan među američkim biračima, i njegov utjecaj na cijene energenata mogli bi naštetiti republikancima na izborima 3. studenoga. Amerikanci će tada odlučiti koja će stranka kontrolirati Kongres tijekom posljednje dvije godine Trumpova mandata.

Prema nedavnom istraživanju AP-NORC-a, većina birača smatra da bi jedan od prioriteta Kongresa trebao biti završetak rata s Iranom. Sukob je u međuvremenu postao i jedno od glavnih pitanja političkih rasprava u Washingtonu.

Trump je izjavio da su novi napadi na Iran jedna od mogućnosti nakon izbora. Istodobno šalje dodatne vojne snage na Bliski istok, iako je Amerikancima na početku rata obećavao vojnu operaciju koja će trajati samo nekoliko tjedana.

Rat je danas ušao u deveti mjesec. Demokrati su u Kongresu više puta pokušali progurati zakonske prijedloge kojima bi se zaustavile američke vojne operacije, ali nijedan nije dobio potrebnu potporu u Kongresu koji kontroliraju republikanci.

Schumer: Trump nas je uveo u rat bez plana

Čelnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer oštro je kritizirao Trumpovu odluku o pokretanju rata. Optužio je predsjednika da je SAD uvukao u sukob bez jasnog plana, potrebnih ovlasti i strategije za njegov završetak.

"Trump i njegov ego uveli su nas u ovaj rat bez plana, bez ovlasti i bez izlazne strategije", izjavio je Schumer.

"Demokrati u Senatu nastavit će činiti sve što je u našoj moći kako bi okončali ovu katastrofu i zaustavili troškove, kaos i korupciju koji se šire iz Bijele kuće", dodao je.

Najviše novca odlazi na zamjenu potrošenog streljiva

Prema najnovijoj procjeni Pentagona, najveći dio ratnih troškova odnosi se na zamjenu potrošenog streljiva. Za tu je namjenu potrebno približno 29 milijardi dolara, što čini više od polovice ukupno procijenjenih troškova rata.

Posebno su traženi napredni obrambeni projektili čije su se zalihe smanjile tijekom sukoba. Među njima su presretači za proturaketne sustave Patriot i THAAD, koji se koriste za presretanje neprijateljskih projektila.

Samo jedan presretački projektil za sustav Patriot stoji nekoliko milijuna dolara. Velika potrošnja takvog naoružanja jedan je od glavnih razloga zbog kojih je zamjena streljiva postala najveća pojedinačna stavka ratnih troškova.

Pentagon procjenjuje da su same vojne operacije stajale oko 11.9 milijardi dolara, dok se dodatnih 6 milijardi odnosi na izgubljenu vojnu opremu. Te tri kategorije zajedno čine ukupnu procijenjenu cijenu rata od 47.1 milijardu dolara.

Zrakoplovstvo potrošilo 7.6 milijardi dolara

Prema podacima Pentagona, troškovi američkog ratnog zrakoplovstva dosegnuli su 7.6 milijardi dolara, dok troškovi kopnene vojske premašuju 2 milijarde dolara. Američka mornarica prijavila je troškove od približno 1.45 milijardi dolara.

Zanimljivo je da je procjena troškova mornarice smanjena u odnosu na početak rujna, kada je iznosila 2.2 milijarde dolara. AP je zatražio objašnjenje zbog čega su troškovi u međuvremenu procijenjeni na znatno manji iznos.

Mornarica i Središnje zapovjedništvo nisu odmah odgovorili na pitanja o smanjenju procjene, kao ni Pentagon na zahtjeve za komentar najnovijih podataka o ukupnim troškovima rata.

Trump traži još 95 milijardi dolara

Osim već nastalih troškova rata, Trumpova administracija od Kongresa traži odobrenje prijedloga vojnog proračuna od čak 1.5 bilijuna dolara. Riječ je o povijesno velikom iznosu koji je već izazvao političke rasprave u Washingtonu.

Bijela kuća također traži dodatni paket od 95 milijardi dolara, namijenjen financiranju rata s Iranom i drugim prioritetima. Ti zahtjevi dolaze u trenutku kada se američka javnost sve više protivi nastavku sukoba i njegovim gospodarskim posljedicama.

Procjena ne uključuje štetu na američkim bazama

Najnovija procjena od 47.1 milijardu dolara ne obuhvaća štetu koju su iranski napadi nanijeli američkim vojnim bazama na Bliskom istoku. Iran je tijekom sukoba gađao američke položaje balističkim projektilima i dronovima.

Izvješće glavnog inspektora Pentagona, objavljeno prošlog mjeseca, pokazalo je da su iranski napadi oštetili ili uništili stotine zgrada i drugih objekata u američkim bazama u osam država Bliskog istoka.

Riječ je o bazama u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Iraku, Omanu i Jordanu. Budući da ta šteta nije uključena u najnoviju procjenu, ukupne financijske posljedice sukoba mogle bi biti još veće.

Poginuo 21 američki vojnik, 865 ih je ranjeno

Prema službenim podacima Pentagona, od početka rata poginuo je 21 pripadnik američke vojske, a njih 865 je ranjeno. Ukupni broj poginulih uključuje i vojnike koji su preminuli zbog zdravstvenih problema ili okolnosti koje nisu izravno povezane s borbama.

Od iranskih napada, padova borbenih zrakoplova ili tijekom neutralizacije iranskih dronova poginulo je 18 američkih vojnika. Riječ je o smrtno stradalima u okolnostima neposredno povezanima s vojnim operacijama.

Trump šalje treći nosač zrakoplova prema Iranu

Dok Trump javno razmatra mogućnost dogovora s Iranom ili novih vojnih napada kojima bi ga, prema vlastitim riječima, "dokrajčio", prema Bliskom istoku kreću dodatne američke snage. Među njima su treći nosač zrakoplova i nekoliko tisuća vojnika.

Trumpova administracija smanjila je i broj zaposlenika u pojedinim američkim veleposlanstvima u regiji. Odluka je donesena nakon obavještajnih podataka prema kojima je Iran pojačao aktivnosti usmjerene na američko osoblje.