Odluka je usvojena s devet glasova za i četiri protiv, a istaknuto je i da je ovaj slučaj dobar povod da država zakonom zaštiti instituciju "zviždača", odnosno osoba koje javno ukazuju na korupciju i kriminal u svojoj okolini.

"Potrebno je propisati jasnu proceduru kada je zaposleniku dozvoljeno govoriti protiv njegove tvrtke", kazala je sutkinja Agata Račan.

Vesna Balenović otpuštena je iz Ine nakon niza napisa u medijima 2001. u kojima je ukazivala na navodni kriminal, korupciju i financijske malverzacije u toj tvrtki.

Do podnošenja ustavne tužbe prošla je sve pravosudne stepenice od Općinskog do Vrhovnog suda i svaki puta izgubila parnicu s obrazloženjem da je neodobrenim istupanjem u tisku i objavom financijske dokumentacije oštetila državnu naftnu kompaniju.

Ustavni sud nije prihvatio njeno mišljenje da joj je otkazom povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred zakonom i sudovima te da odluke protiv nje nisu bile utemeljene na zakonu.

Osim toga, Vesna Balenović je zahtjev za ukidanjem odluka Općinskog, Županijskog i Vrhovnog suda, koji su potvrdili zakonitost njezinog otkaza, u ustavnoj tužbi pravdala tvrdnjama da su joj prekršena prava na slobodu mišljenja i izražavanja te na rad i slobodu rada.

Osim otkaza, Vesna Balenović je u međuvremenu "zaradila" i dvije tužbe za klevetu i to od predsjednika Uprave hrvatske naftne kompanije Tomislava Dragičevića te bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Slavka Linića.