PRIJE sedam godina prvi razred palo je 213 učenika, tri godine kasnije 161 učenik, a prošle, pandemijske, čak 129.

"Zabrinjavajuće je da i jedno dijete padne razred. Obrazovanje je enormno važno za uspjeh u životu, pa čak i za zdravlje", kaže prof. Gordana Kuterovac s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, piše HRT.

Oni koji rade u nižim razredima već godinama, kažu, upozoravaju na taj problem, ali, nažalost, nitko ne sluša.

Učiteljica: U prva dva razreda ne bi trebalo biti ocjena

Učiteljica Ivana Bašić iz OŠ Opuzen smatra da u prva dva razreda ne bi trebalo biti brojčanih ocjena. Tako bi, dodaje, učenici mogli razviti radne navike i prilagodili se školi, a učitelji bi mogli sustavno pratiti napredovanje učenika.

"Za upis djeteta u 1. razred imamo cijeli stručni tim i školsku liječnicu. Za pad razreda imamo učitelja koji ispadne glavni krivac, a zapravo bi trebala cijela ta skupina odlučivati je li to dijete spremno za 2. razred ili ne", kaže Sandra Vuk, učiteljica iz Područne škole Kerestinec.

Snježana Komarčić iz zagrebačke škole u Središću ove godine prvi put ima prvašiće. Smatra da je za dijete najbitnije da ono osjeti "da u toj priči nije samo i da ima podršku, da nije neuspješno i manje vrijedno zato što mu nešto ne ide".

20 tisuća neopravdanih izostanaka prvašića

Sve sugovornice HRT-a slažu se da u današnje vrijeme svaka škola treba obvezno imati i psihologa, pedagoga i defektologa. U prilog tomu govori još jedan zabrinjavajuć podatak - da svake godine učenici prvih razreda imaju više od milijun sati izostanaka, od toga neopravdanih oko 20 tisuća.

"Prvašići me na početku zovu 'teta', jer im ostane iz vrtića, pa dok im sjedne, zovu me 'učiteljica', ali s 'ti', na 'Vi' nauče tek u 2. razredu, dodaje Snježana Komarčić.