U IZRAELU su jutros otvorena birališta na parlamentarnim izborima koji bi mogli odlučiti političku budućnost premijera Benjamina Netanyahua. Birališta su otvorena u 7 sati po lokalnom vremenu, a glasanje će trajati do 22 sata. Tada se očekuju i prve izlazne ankete.

Netanyahu, koji je na čelu izraelske vlade proveo više vremena od bilo kojeg drugog premijera, suočava se s neizvjesnom utrkom. Njegov glavni protivnik je bivši načelnik Glavnog stožera izraelske vojske Gadi Eisenkot, a ankete pokazuju da bi borba za sastavljanje nove vlade mogla biti vrlo tijesna, piše AP.

Ovo su prvi parlamentarni izbori u Izraelu nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. i rata u Pojasu Gaze koji je uslijedio. Upravo su sigurnosni propusti koji su omogućili taj napad, kao i posljedice višegodišnjih sukoba, među glavnim temama izborne kampanje.

Kako se bira nova vlast?

Izraelci ne biraju premijera izravno, nego glasaju za političke stranke koje zatim pokušavaju sastaviti vladu. Izraelski parlament, koji se zove Knesset, ima 120 zastupnika, a za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 mjesto.

Nijedna stranka dosad nije samostalno osvojila većinu, pa će i nakon ovih izbora biti potrebno dogovoriti suradnju više stranaka. To znači da stranka s najviše glasova ne mora nužno dati budućeg premijera.

Na izborima sudjeluje više od 30 stranaka, a očekuje se da će ih desetak uspjeti ući u parlament. Pregovori o novoj vladi mogli bi potrajati tjednima, pa čak i mjesecima.

Napad Hamasa i rat u Gazi obilježili kampanju

Napad Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. ostavio je duboke posljedice na izraelsko društvo. U napadu je ubijeno oko 1200 ljudi, većinom civila, dok je 251 osoba odvedena kao talac u Pojas Gaze.

Uslijedio je izraelski rat protiv Hamasa u Gazi, koji je izazvao golemu humanitarnu krizu i međunarodne osude. Ipak, u izraelskoj predizbornoj kampanji mnogo se više govorilo o sigurnosti zemlje, odgovornosti za napad Hamasa i teretu koji ratovi predstavljaju za izraelsko društvo nego o stradanju palestinskog stanovništva.

Prema istraživanju izraelskog Instituta za demokraciju, oko 68 posto židovskih birača navodi da im je odnos političkih stranaka prema događajima od 7. listopada važan pri odlučivanju za koga će glasati. Netanyahu se i dalje protivi osnivanju neovisnog istražnog povjerenstva koje bi ispitalo propuste uoči Hamasova napada. Njegovi protivnici upravo ga zbog tih propusta smatraju politički odgovornim.

Tko su glavni kandidati?

Netanyahu (77) predvodi desničarski Likud, jednu od najutjecajnijih izraelskih stranaka. Njegov glavni protivnik Eisenkot (66) proveo je četiri desetljeća u vojsci, a danas vodi centrističku stranku Yashar, koja prema posljednjim anketama ima blagu prednost pred Likudom.

Među važnijim političarima je i Naftali Bennett (54), bivši izraelski premijer i nekadašnji Netanyahuov suradnik, koji na izbore izlazi u savezu s centristom Yairom Lapidom. Na krajnjoj desnici ističe se Itamar Ben-Gvir (50), aktualni ministar nacionalne sigurnosti i jedan od Netanyahuovih koalicijskih partnera.

Na lijevom centru nalazi se Yair Golan (64), bivši general i čelnik Demokrata, koji podržava osnivanje palestinske države. Međutim, takvu mogućnost danas odbacuje velik dio izraelske javnosti.

Među kandidatima je i Mansour Abbas, palestinski političar s izraelskim državljanstvom koji vodi arapsku stranku Ra'am. Ona je 2021. postala prva arapska stranka koja je sudjelovala u izraelskoj vladajućoj koaliciji. Abbas se u kampanji uglavnom bavio kriminalom i sigurnošću u arapskim zajednicama, a ne širim izraelsko-palestinskim sukobom.

Trump podržao Netanyahua, Izrael sve izoliraniji u svijetu

Na izbore snažno utječu i odnosi Izraela sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki predsjednik Donald Trump 18. listopada javno je podržao Netanyahuov ostanak na vlasti, unatoč nesuglasicama koje su dvojica čelnika imali posljednjih mjeseci.

Njihovi odnosi posebno su opterećeni ratom protiv Irana, koji su SAD i Izrael zajednički pokrenuli 28. veljače ove godine. Iako su u tijeku regionalni pregovori, strah od ponovnog izbijanja velikog sukoba i dalje je prisutan.

Buduća izraelska vlada suočit će se i s ozbiljnim problemima u međunarodnim odnosima. Rat u Gazi teško je narušio ugled Izraela, a brojne međunarodne organizacije za ljudska prava i dužnosnici Ujedinjenih naroda optužuju izraelske vlasti za genocid nad Palestincima.

Izrael te optužbe odbacuje. Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje Netanyahua zbog sumnje na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. To dodatno otežava njegove odnose s dijelom međunarodne zajednice.

Službeni rezultati ovih parlamentarnih izbora trebali bi biti objavljeni do 4. studenoga. No čak i ako se večeras pokaže tko je dobio najviše glasova, to neće nužno značiti da je poznat budući premijer. O tome će odlučivati pregovori između stranaka, koji bi mogli potrajati tjednima ili mjesecima.