Foto: FAH

PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je njegova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) spremna biti dio državnog Vijeća ministara kada bi im partneri bile stranke poput HDZ-a BiH, dok je čelnik ove stranke i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović kako se mora uvažavati Dodikova stajališta čija stranka ima većinsku potporu srpskih birača.

"Mi ne želimo ulaziti tamo da bi bili popuna. SNSD će ući ako ima partnere, kao što je HDZ, koji bi radili na strateškim pitanjima koja daju jasne odgovore kamo ide BiH. Pogrešno je to što se pridobiva SDS da bude dio politike SDA i Bakira Izetbegovića. To je kratkotrajno i već se vidi da je to gubitnička pozicija", rekao je Dodik nakon susreta s Čovićem u Mostaru.

Aktualni saziv Vijeća ministara čine HDZ BiH, bošnjačka Stranka demokratske akcije i skupina stranaka okupljenih oko Srpske demokratske stranke (SDS), dok u vlasti nije SNSD kao najveća srpska stranka koja istodobno ima većinu u vlasti u Republici Srpskoj. Zbog toga zakoni i odluke koje predlaže Vijeće ministara, a koje trebaju usuglasiti i entitetske vlasti Federacije BiH i Republike Srpske teško dobivaju potrebnu većinu u parlamentima.

"U ovome trenutku mi nemamo institucionalno predstavnike Srba. Imamo u Sarajevu političke predstavnike koji se vježbaju i ne rade u interesu RS-a. Ukoliko dođemo u poziciju da budemo u institucijama koje su važne u BiH za Republiku Srpsku, mi ćemo tamo ići", dodao je Dodik.

Čović je dodao kako se moraju uvažavati stajališta SNSD-a i Milorada Dodika jer ta stranka ima većinski legitimitet srpskog naroda jer je to važno kako bi imali koncenzus i o europskim reformama.

"Ako se ne budu uvažavala stajališta iz Republike Srpske, BiH nije na dobrome putu ako se ignorira volja jednoga naroda. Želja je da se BiH što prije usmjeri prema europskim integracijama. Trebamo se osloboditi bilo kakvih centralizacija i procesa koji su nas posljednjih pet godina vodile u začarani krug", rekao je Čović.

Dodik se složio da je potrebno provesti reforme koje je naložila Europska unija kako bi zemlja krenula naprijed, ali je pri tome kritizirao aktualni prijedlog mjera iz tzv. reformske agende tvrdeći da u njemu nisu obuhvaćene monetarne i fiskalne mjere koje bi bile neophodne da bi se stabilizirali proračunski i javni fondovi.