Screenshot/Graf: Bloomberg

HRVATSKA se ponovno našla na listi najgorih ekonomija.

Prema Bloombergovoj listi 15 "najjadnijih" ekonomija Hrvatska je na 8. mjestu.
Indeks jada dobiven je kao jednostavan zbroj stope nezaposlenosti i promjena indeksa potrošačkih cijena, a na vrhu ljestvice zemalja u kojima je najteže živjeti i raditi su Venecuela, Argentina, Južnoafrička republika, Ukrajina i Grčka.

Rat u Ukrajini ostavio je teške posljedice na tamošnje gospodarstvo. Nezaposlenost će ove godine porasti na 9,5 posto, dok se inflacija za 2015. procjenjuje na 17,5 posto, dok je prošle godine iznosila 24,9 posto.

Najgora Venezuela s inflacijom od 78,5 posto

U najgoroj situaciji je Venecuela, gdje se inflacija procjenjuje na čak 78,5 posto. Osim toga, javljaju se nestašice osnovnih potrošačkih dobara, pa su došli u situaciju da im je susjedni Trinidad i Tobago ponudio razmjenu toaletnog papira za naftu.

Na listi 15 najjadnijih su i Grčka, Španjolska, Portugal i Italija, koje još uvijek u potpunosti dovele u red javne financije.

Što se tiče Hrvatske, problemi su nam poznati. Gospodarstvo je šest godina u recesiji, a stopa nezaposlenosti je među najvišima u Europi.

Iako je u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježen blagi rast BDP-a, on nije ni izbliza dovoljan da bi potaknuo veće zapošljavanje, a upitno je i hoće li se pozitivan trend održati. Da bi se proglasio izlazak iz recesije potrebna su dva uzastopna kvartala rasta.

> BDP porastao za 0,3 posto: Je li ovo kraj hrvatske recesije?

Podsjetimo, tromjesečni bruto domaći proizvod za četvrto tromjesečje 2014., prema prvoj procjeni, realno je veći za 0,3 posto u odnosu na isto tromjesečje 2013., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni 27. veljače.

"Unatoč pozitivnijim pokazateljima u posljednjem tromjesečju 2014. je zaključena kao šesta recesijska godina, s realnim smanjenjem gospodarstva od 0,4 posto.

Pritom očekujemo da će podaci po sastavnicama BDP-a (najavljeni za 6. ožujka) potvrditi negativan doprinos domaće potražnje (osobne potrošnje, investicija i državne potrošnje) dok je negativna kretanja zasigurno ublažavala inozemna potražnja odnosno izvoz roba i usluga. Kumulativno od početka krize Hrvatska je izgubila oko 12,4% realnog BDP-a vrativši se tako na razine iz 2004/2005 godine", upozoravaju analitičari RBA.