AKTIVISTKINJE za ljudska prava Nataša Kandić i Vesna Teršelič poslale su otvoreno pismo direktoru vijesti N1 Hrvatska Tihomiru Ladišiću i vodstvu Adria News Networka zbog izjave novinara Ivana Hrstića u programu te televizije.

Povod je izvještaj s obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Vukovara u Bogdanovcima 10. ožujka, emitiran u emisiji Novi dan na N1 televiziji.

U javljanju s tog događaja Hrstić je rekao da je "središnje ime, ono koje se najviše spominjalo, ime Tomislava Merčepa, ratnog heroja, a s druge strane čovjeka izloženog progonu hrvatskog pravosuđa".

"Ovo je ozbiljan profesionalni i etički promašaj"

Kandić i Teršelič u pismu navode da novinar nije citirao sudionike skupa nego je kvalifikaciju "ratni heroj" iznio u vlastitom izvještaju.

"Time ta izjava nije privatno mišljenje pojedinca, nego javna kvalifikacija izrečena u programu N1 i u ime medija koji predstavlja", napisale su.

Podsjećaju da je Merčep pravomoćno osuđen za ratne zločine nad srpskim civilima te ističu da takvo označavanje relativizira sudski utvrđene činjenice.

"Novinarstvo koje pravomoćno osuđenog ratnog zločinca naziva herojem nije pogreška u formulaciji, nego ozbiljan profesionalni i etički promašaj", stoji u pismu.

Kritika isprike N1 televizije

N1 je nakon emitiranja priloga objavio ispriku, no Kandić i Teršelič smatraju da ona nije bila adekvatna.

Navode da u objavljenom tekstu nije jasno priznato što je bilo pogrešno niti je sporna kvalifikacija izrijekom povučena, nego je odgovornost, kako tvrde, relativizirana formulacijama koje umanjuju težinu izgovorenog.

"Takva reakcija ostavlja dojam pokušaja ublažavanja i umanjivanja ozbiljnosti izrečene tvrdnje, umjesto jasnog i nedvosmislenog priznanja profesionalne pogreške", napisale su.

Podsjetile na zločin u Bogdanovcima

U pismu podsjećaju i na zločin počinjen 11. studenoga 1991. u Bogdanovcima, za koji je pred sudom u Beogradu pravomoćno osuđen pripadnik Vojne policije JNA Boško Soldatović.

Soldatović je osuđen na 15 godina zatvora zbog ubojstva devet civila. Fond za humanitarno pravo zastupao je obitelji žrtava u tom postupku, dok je Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću podnijela kaznenu prijavu DORH-u za zločine u Bogdanovcima.

Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, i Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, na kraju pisma navode da očekuju da N1 jasno osudi takav način izvještavanja i poduzme mjere kako se, kako kažu, relativiziranje ratnih zločina i rehabilitacija pravomoćno osuđenih počinitelja u programu te televizije više ne bi ponovili.

Tko je bio Tomislav Merčep?

Tomislav Merčep bio je hrvatski političar i ratni zapovjednik tijekom Domovinskog rata.

Uoči rata radio je kao građevinski poslovođa te je 1990. postao sekretar narodne obrane u Vukovaru. U prvoj polovini 1991. ondje je okupio naoružanu skupinu koja je sudjelovala u obrani grada od prvih napada, ali je istodobno među dijelom stanovništva širila strah zbog nasilnih postupaka.

> Tko je bio Tomislav Merčep? Osuđen zbog užasnih zločina, umro na uvjetnoj slobodi

Merčepova postrojba ubijala na Pakračkoj poljani, likvidirali obitelj Zec

Nakon smjene u Vukovaru odlazi u Zagreb, gdje organizira posebnu postrojbu pri Ministarstvu unutarnjih poslova, poznatu kao "Merčepovci". Ta je jedinica djelovala u Zagrebu te na ratištima u Pakračkoj Poljani i Gospiću, gdje su počinjeni brojni zločini nad civilima, uglavnom srpske nacionalnosti. Svjedočanstva žrtava i bivših pripadnika postrojbe govore o otmicama, mučenjima, pljačkama i ubojstvima zarobljenika.

Njegova postrojba odgovorna je za jedan od najgnusnijih ratnih zločina, likvidaciju obitelji Zec. U prosincu 1991. ubijeni su zagrebački mesar Mihajlo Zec, njegova supruga Marija i njihova dvanaestogodišnja kći Aleksandra, čija su tijela pronađena u jami na Sljemenu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske pravomoćno je 2017. osudio Merčepa na sedam godina zatvora za ratni zločin nad civilima u Pakračkoj Poljani. Sud je utvrdio da je kao zapovjednik znao da njegovi podređeni muče i ubijaju civile te nije poduzeo ništa da to spriječi. Merčep je preminuo u studenome 2020. godine dok je bio na uvjetnoj slobodi.