POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u emisiji “A sada Vlada” govorio je o aktualnim političkim i sigurnosnim temama. Komentirao je najavljeni oporbeni zahtjev za opoziv Vlade, problem ilegalnog otpada, migracije te borbu protiv nasilja nad ženama.

Najava opoziva

Osvrnuo se na najavu SDP-a da zbog slučaja ilegalnog otpada u Gospiću pokreće opoziv Vlade s premijerom Andrejom Plenkovićem kao središnjom figurom odgovornosti. Božinović je poručio da oporba ima pravo na takve inicijative, ali da će građani vlast procjenjivati prema rezultatima.

“Politika nije natjecanje u tome tko će više vikati i tko će biti bombastičniji. Na kraju nas građani procjenjuju po onome što radimo”, rekao je. Za programske pregovore SDP-a i Možemo! ustvrdio je da im je osnovni cilj dolazak na vlast, a da se velik dio razgovora, prema njegovu mišljenju, svodi na kadrovska pitanja.

Na pitanje može li slučaj ilegalnog otpada politički naštetiti vladajućima, odgovorio je da je Vlada dan ranije predstavila plan sanacije. “Taj je plan utemeljen na struci i znanosti te na rokovima koji su realni, a ne na obećanjima kojima bi se nekome htjelo dopasti. Mislim da je plan dosta realan. S te strane već se radi, sanacija praktički počinje, odnosno počinje danas”, izjavio je Božinović.

Ilegalni otpad kao međunarodni kriminal

Naglasio je da se uz sanaciju vodi kazneni postupak i mijenja zakonodavni okvir. Upozorio je da ilegalno postupanje s otpadom nije samo hrvatski problem, već rastući oblik kriminala s međunarodnom pozadinom.

“Nova direktiva Europske unije koja regulira ove stvari donesena je 2024. godine, što pokazuje da je riječ o pitanju koje je trenutačno prisutno diljem Europe. Govorimo o rastućoj vrsti kriminala s međunarodnom pozadinom i potreban nam je zajednički pristup kako bi se zaustavili ti lanci”, rekao je.

Najavio je da će Hrvatska zakonske izmjene uskladiti s novom europskom regulativom do kraja godine i tako biti među prvim državama članicama koje su to učinile. “Radi se o ozbiljnom organiziranom kriminalu koji na globalnoj razini raste oko sedam posto godišnje”, kazao je, opisavši ga kao djelatnost koja donosi veliku zaradu uz relativno nizak rizik.

“Ne možemo se sami nositi s međunarodnim kriminalom, kao što ne možemo ni u području droga ni migracija, pa tako neće biti moguće ni u ovom slučaju”, dodao je. Za dosadašnji rad hrvatske policije na slučaju u Gospiću ocijenio je da postoje konkretni rezultati.

Migracije i zaštita granica

“Hrvatska policija provela je kriminalističko istraživanje u koje je bilo uključeno više zemalja i tvrtke iz različitih država. Mi smo svoj dio posla u ovom trenutku završili. Prikupljeno je dovoljno dokaza za koje procjenjujemo da će izdržati i procjenu državnog odvjetništva, a onda i sudova. Prijavljeno je 13 osoba, a provode se i druga istraživanja iz ove domene”, istaknuo je Božinović.

Na temu migracija i novog europskog Pakta o migracijama i azilu, Božinović je rekao da se nijedna država sama ne može nositi s migracijskim pritiscima i da je potreban zajednički europski pristup. “Novi pakt sigurno popravlja određene stvari, ali nije isključeno da ćemo ga u perspektivi mijenjati.

Mi smo u Hrvatskoj od početka imali vrlo jasnu politiku - humanitarna dimenzija da, međutim nezakonite migracije same po sebi nisu nešto što možemo tolerirati”, izjavio je. Dodao je da je Hrvatska, usporedno s oblikovanjem europske politike, jačala i opremala graničnu policiju.

Spomenuo je i trilateralni sastanak Hrvatske, Italije i Slovenije te istaknuo da više od 90 posto migranata na zapadnobalkanskoj ruti dolazi iz smjera Bosne i Hercegovine. “Zato smo se zalagali i uspjeli da se Frontex rasporedi u Bosnu i Hercegovinu.

Sustav zaštite žrtava nasilja

Mislim da ćemo u tjednima i mjesecima koji su pred nama kao tri države pokrenuti još neke inicijative, sve s ciljem da se uvede red i sačuva sigurnost naših građana”, rekao je. Odbacio je mogućnost da Hrvatska postane hotspot za ilegalne migrante. “Od prvih dana mog mandata rekao sam da Hrvatska neće nikada postati hotspot i toga se držimo”, poručio je.

Kad je riječ o nasilju nad ženama i femicidu, Božinović je upozorio da strože kazneno zakonodavstvo samo po sebi nije dovoljno za zaštitu žrtava. “Sama odredba nekog članka neće nijednu ženu zaštititi od nasilja ili od tragičnog epiloga, kao što je nedavno bio slučaj u Slatini.

Važan je multidisciplinarni postupak”, rekao je. Naglasio je da u sustavu zaštite moraju biti povezani svi resori, od policije i socijalne skrbi do zdravstva, državnog odvjetništva i sudova. Naveo je da policija ove godine bilježi oko 10 tisuća postupanja povezanih s nasiljem u obitelji.

“Uvijek štitim policajce koji profesionalno rade svoj posao"

“Velik posao napravi se tako da žrtve budu zaštićene i da se rizik pravilno procijeni. Ali taj se posao mora stalno unapređivati”, kazao je. Kao primjer spomenuo je slučaj u Slatini, nakon kojeg je odmah upućen stručni tim i utvrđeni su određeni propusti.

“Uvijek štitim policajce koji profesionalno rade svoj posao, ali nijedno policijsko postupanje nema moju podršku samo zato što je propust napravio policajac. To je naša odgovornost prema građanima i na tome ćemo inzistirati”, poručio je.

Dodao je da je potrebna dodatna edukacija policijskih službenika kako bi bolje prepoznavali rizike. Istaknuo je da se policajci posebno obrazuju za izradu procjene rizika, a njihova postupanja se evidentiraju radi analize i unapređenja. O eventualnoj odgovornosti policije u slučaju Slatine, zaključio je Božinović, odlučit će disciplinski sud.