"Časoslov opatice Čike" najstariji je sačuvani osobni molitvenik, izjavio je akademik Josip Bratulić na današnjem predstavljanju u Hrvatskom državnom arhivu fototipskoga izdanja tog molitvenika, koji je izrađen oko 1066. u zadarskom skriptoriju sv. Krševana za poglavaricu benediktinskoga samostana sv. Marije Čiku, za koju se drži da je bila sestra hrvatskoga kralja Krešimira IV.

Po Bratulićevim riječima, taj je časoslov dokaz koliko smo sudjelovali u duhovnom izgrađivanju Europe, kojoj danas toliko težimo. Naime, kako je objasnio, osobni su molitvenici u Europi bili popularni u 13. i 14., a napose u 15. i 16. stoljeću, kada su svi kraljevi imali osobne molitvenike, pa ih najčešće srećemo na slikama s njima.

Original "Časoslova opatice Čike" koji je napisan na latinskom beneventanom čuva se u jednoj oxfordskoj knjižnici. Na njega je prvi upozorio Viktor Novak, a detaljno ga istražio i obradio u svojoj disertaciji, 1976., rano umrli hrvatski muzikolog i povjesničar umjetnosti Marijan Grgić.

Na predstavljanju je časoslova fra Bonaventura Duda istaknuo da je Marijan Grgić bio svećenik i znanstvenik, koji se posebno bavio istraživanjem zadarske rane kulturne povijesti.

Osim fototipskog izdanja "Časoslova opatice Čike", u kompletu je objavljena njegova transkripcija, knjiga "Dva rukopisna časoslova samostana redovnica svete Marije u Zadru" te studija "Časoslov opatice Čike" - disertacija Marijana Grgića.

Po riječima Josipa Kolanovića, ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, Marijan Grgić je temeljitom analizom časoslova i usporedbom s drugim takvim rukopisima u europskim knjižnicama dokazao da se ta književna vrsta - osobnog molitvenika prvi put pojavljuje upravo u Zadru, gotovo dva stoljeća ranije nego u ostalom dijelu Europe.

Dokazao je, kako je istaknuo Kolanović, da je u doba kada je izrađen taj časoslov kao i onaj njezine kćeri Većenege, koji se čuva u Budimpešti, primorski dio Hrvatske bio u središtu europskoga i kulturnog zbivanja.

"Ta dva osobna časoslova nisu mogla nastati u nekom zabitnom kraju svijeta, u nekoj kulturnoj provinciji - to se moglo dogoditi u istaknutom kulturnome središtu kakav je bio Zadar u 11. stoljeću", rekao je Kolanović, pozvavši hrvatske kulturne institucije da zajedničkim snagama objave raspršene hrvatske rukopise diljem svijeta.

"Časoslov opatice Čike" objavili su Hrvatski državni arhiv, Kršćanska sadašnjost i Matica hrvatska u Zadru uz potporu ministarstava znanosti i kulture te Matice hrvatske.