Dani Frane Petrića/Igor primorac o patriotizmu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izraelski profesor Igor Primorac s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu ustvrdio je kako je jedino etički patriotizam moralno vrijedan, dok su drugi "prizemni" tipovi patriotizma moralno neprihvatljivi ili u najboljem slučaju tek moralno dopustivi.
Patriotizam je ljubav prema domovini, poistovjećivanje s njom i osobita briga za dobrobit vlastite zemlje i zemljaka, države i sugrađanina, rekao je u razgovoru za Hinu Igor Primorac koji sudjeluje na međunarodnom simpoziju "Demokracija i etika" koji se ovaj tjedan održava u Cresu u sklopu 12. Dana Frane Petrića.
On smatra da je patriotizam koji nam je poznat iz povijesti i svakodnevna života ekstremni patriotizam, sažet u riječima - "moja zemlja, bila u pravu ili ne".
Razumljivo je da se taj tip patriotizma, smatra Primorac, javlja nadasve u zemljama koje se moraju boriti ili su nedavno izborile slobodu i samostalnost - kao što je Hrvatska. No taj tip patriotizma (ekstremnog) moralno je neprihvatljiv, ali to ne znači da moralna osoba mora biti kozmopolit.
Moguć je i umjeren patriotizam - promicanje interesa domovine, ali unutar granica zacrtanih univerzalnim, moralnim načelima, kao što su pravda i općeljudska solidarnost koja ne poznaje granice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dok je ekstremni patriotizam moralno nedopustiv, budući da je ekstreman, umjereni je patriotizam moralno dopustiv jer je ograničen moralnim načelima - ali ništa više od toga, odnosno nije nam moralna dužnost, rekao je Primorac.
Ono što nam jest dužnost - a to je tema Primorčeva sutrašnjega izlaganja - jest osebujno etički patriotizam - patriotizam koji se ne brine za "prizemne" interese domovine, nego za njezin moralni identitet i integritet.
Taj se tip patriotizma ne izražava kao sustavna potpora domovini, nego ponajprije kao kritičko stajalište prema njoj, ističe Primorac. Patriot osebujno moralna tipa nastojat će upozoriti na nepravde te na nedostatak općeljudske solidarnosti u zakonima, politici te u životu općenito u svojoj domovini i raditi na tome da se one isprave.
Primorac smatra da je taj tip patriotizma (etički) posve različit od standardnog popularnoga "prizemnoga" patriotizma. Sa stajališta ekstremnog patriotizma, osebujno moralni patriotizam nadaje se kao nepatriotski i jedino taj ima pozitivno moralno značenje i to je patriotizam u najboljem smislu riječi, rekao je.
S obzirom na Domovinski rat Primorac drži da je val ekstremnog patriotizma bio gotovo neizbježiv. Taj je patriotizam ponekad čak prikazivao umjerene patriote kao "slabe" ili "loše" Hrvate. Pristaše osebujno etičkog patriotizma u takvim se uvjetima doživljavaju kao naivni ili pak domovini posve nelojalni sugrađani.
Po njegovim riječima u poratnu razdoblju, s postupnom normalizacijom, ekstremni patriotizam u Hrvatskoj sve je manje privlačan, među ostalim, i kao zapreka Hrvatskoj na putu u europske institucije.
Istodobno iz istih razloga sve je prihvaćeniji umjereni patriotizam, a proširuju se i perspektive osebujno etičkog patriotizma prema hrvatskoj domovini, procjenjuje Primorac.
Igor Primorac rođen je 1945. u Moskvi. Od 1983. predaje na Odsjeku za filozofiju Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, a trenutačno je na Sveučilištu u Melbourneu u Australiji.
Bavi se poglavito pitanjima etike, političke filozofije i filozofije prava. Objavio je knjige "Banquos Geist", "Justifying Legal Punishment", a trenutačno je u tisku njegov Zbornik o patriotizmu koji je priredio za zagrebačkog nakladnika Kruzak.
Patriotizam je ljubav prema domovini, poistovjećivanje s njom i osobita briga za dobrobit vlastite zemlje i zemljaka, države i sugrađanina, rekao je u razgovoru za Hinu Igor Primorac koji sudjeluje na međunarodnom simpoziju "Demokracija i etika" koji se ovaj tjedan održava u Cresu u sklopu 12. Dana Frane Petrića.
On smatra da je patriotizam koji nam je poznat iz povijesti i svakodnevna života ekstremni patriotizam, sažet u riječima - "moja zemlja, bila u pravu ili ne".
Razumljivo je da se taj tip patriotizma, smatra Primorac, javlja nadasve u zemljama koje se moraju boriti ili su nedavno izborile slobodu i samostalnost - kao što je Hrvatska. No taj tip patriotizma (ekstremnog) moralno je neprihvatljiv, ali to ne znači da moralna osoba mora biti kozmopolit.
Moguć je i umjeren patriotizam - promicanje interesa domovine, ali unutar granica zacrtanih univerzalnim, moralnim načelima, kao što su pravda i općeljudska solidarnost koja ne poznaje granice.
Ono što nam jest dužnost - a to je tema Primorčeva sutrašnjega izlaganja - jest osebujno etički patriotizam - patriotizam koji se ne brine za "prizemne" interese domovine, nego za njezin moralni identitet i integritet.
Taj se tip patriotizma ne izražava kao sustavna potpora domovini, nego ponajprije kao kritičko stajalište prema njoj, ističe Primorac. Patriot osebujno moralna tipa nastojat će upozoriti na nepravde te na nedostatak općeljudske solidarnosti u zakonima, politici te u životu općenito u svojoj domovini i raditi na tome da se one isprave.
Primorac smatra da je taj tip patriotizma (etički) posve različit od standardnog popularnoga "prizemnoga" patriotizma. Sa stajališta ekstremnog patriotizma, osebujno moralni patriotizam nadaje se kao nepatriotski i jedino taj ima pozitivno moralno značenje i to je patriotizam u najboljem smislu riječi, rekao je.
S obzirom na Domovinski rat Primorac drži da je val ekstremnog patriotizma bio gotovo neizbježiv. Taj je patriotizam ponekad čak prikazivao umjerene patriote kao "slabe" ili "loše" Hrvate. Pristaše osebujno etičkog patriotizma u takvim se uvjetima doživljavaju kao naivni ili pak domovini posve nelojalni sugrađani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po njegovim riječima u poratnu razdoblju, s postupnom normalizacijom, ekstremni patriotizam u Hrvatskoj sve je manje privlačan, među ostalim, i kao zapreka Hrvatskoj na putu u europske institucije.
Istodobno iz istih razloga sve je prihvaćeniji umjereni patriotizam, a proširuju se i perspektive osebujno etičkog patriotizma prema hrvatskoj domovini, procjenjuje Primorac.
Igor Primorac rođen je 1945. u Moskvi. Od 1983. predaje na Odsjeku za filozofiju Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, a trenutačno je na Sveučilištu u Melbourneu u Australiji.
Bavi se poglavito pitanjima etike, političke filozofije i filozofije prava. Objavio je knjige "Banquos Geist", "Justifying Legal Punishment", a trenutačno je u tisku njegov Zbornik o patriotizmu koji je priredio za zagrebačkog nakladnika Kruzak.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati