DVA MJESECA prije izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna oružano braniti svoj suverenitet nad Grenlandom. Danska javna radiotelevizija (DR) otkriva da je izbijanje rata protiv Sjedinjenih Američkih Država na Arktiku bilo zastrašujuće blizu te da bi se američke pretenzije na najveći svjetski otok mogle ponovno aktualizirati.

Iluzija o sigurnosti, savezništvu i međunarodnom poretku srušila se rano ujutro 3. siječnja, nakon što su američki komandosi u Caracasu oteli venezuelskog predsjednika Nicolása Madura. Tog dana danska vlada postala je svjesna opasnosti od američkog zauzimanja Grenlanda, ističu DR-ovi sugovornici u državnom, vojnom i obavještajnom sustavu.

Spremne i zalihe krvi za ranjenike

"Trump je stalno isticao da namjerava zauzeti Grenland, ali sve moguće scenarije shvatili smo ozbiljno tek kad se dogodio upad u Venezuelu. To je bila prekretnica", rekao je za DR jedan visoki dužnosnik danskog sigurnosnog aparata, dodavši da je otežavajuća okolnost bila to što "predsjednik Donald Trump oko sebe više nema ljude koji bi ga odgovorili od avantura".

U roku od nekoliko dana u glavni grad Nuuk i zračnu luku Kangerlussuaq na zapadu Grenlanda stigla je prethodnica s danskim, francuskim, njemačkim, norveškim i švedskim vojnicima. Među ostalom opremom, sa sobom su ponijeli dovoljno eksploziva da unište aerodromske piste u slučaju da se Trump odluči na vojno zauzimanje Grenlanda, kao i zalihe krvi za zbrinjavanje ranjenika.

Odmah nakon toga stigla je glavnina snaga, uglavnom elitne postrojbe danske i francuske vojske, obučene za ratovanje u hladnim, planinskim područjima. Istodobno su prema sjevernom Atlantiku krenuli danski borbeni zrakoplovi i francuski ratni brod.

Smisao angažiranja ovog multinacionalnog kontingenta bio je prisiliti Amerikance na veliku vojnu operaciju ako Trump zaista odluči okupirati Grenland. Iako nitko od DR-ovih sugovornika nije imao iluzija da bi Danska mogla odoljeti američkom napadu, trebalo je demonstracijom sile odvratiti SAD od ikakve nasilne intervencije.

Demonstracija sile kao odgovor na Trumpove pretenzije

"Nismo bili u takvoj situaciji od početka travnja 1940. godine", rekao je za DR izvor iz obrambenog sustava, misleći na dane koji su prethodili njemačkoj okupaciji tijekom Drugog svjetskog rata. Tada je danska vlada odabrala strategiju da se vojno ne suprotstavlja okupacijskoj sili.

Međutim, tijekom Grenlandske krize, nakon dugih konzultacija i povjerljivih sastanaka, vlada i obrambeni čelnici odabrali su suprotan stav. Danskim vojnicima podijeljeno je bojevo streljivo i u slučaju američkog napada trebali su prihvatiti borbu. I danski borbeni zrakoplovi F-35, američke proizvodnje, prebačeni su na sjever i bili su spremni za oružanu intervenciju.

U javnosti je ova operacija prikazana kao vježba pod nazivom "Arktička izdržljivost", ali DR-ovi obrambeni izvori ističu da se nije radilo ni o kakvoj vježbi, nego o pripremama za mogući napad SAD-a: "Zalihe krvi i eksploziv nisu oprema koja se nosi sa sobom na vježbe".

Znajući za njegove stare pretenzije i ideje, Danska je ubrzo nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću, prije godinu dana, u povjerljivim kontaktima s europskim saveznicima počela tražiti političku podršku. Konkretna potpora zatražena je u Parizu i Berlinu, ali i u nordijskim glavnim gradovima. Cilj je u to vrijeme bio stvoriti europski politički savez za obranu Danske.

Europa uz Dansku, ključna uloga Francuske

Osim iz susjednih zemalja, najsnažnija podrška stigla je iz Francuske, koja se u slučaju potrebe obvezala poslati na Grenland jednu manju bojnu, odnosno nekoliko stotina vojnika, te određene zračne i pomorske snage. To je trebalo signalizirati snažnu europsku solidarnost.

"Učinili bismo gotovo sve što je Danska tražila. Tijekom Grenlandske krize Europa je konačno shvatila da se mora sama pobrinuti za vlastitu sigurnost", rekao je za DR visoki francuski dužnosnik koji je odigrao ključnu ulogu u kritičnim danima krize. No, ostalo je otvoreno pitanje bi li se saveznički kontingent zaista uključio u oružanu obranu Grenlanda da je to bilo neophodno.

Tenzije su popustile tek 21. siječnja kad je Trump na summitu u Davosu rekao da odustaje od vojnog zauzimanja Grenlanda. To je u izjavi za DR jučer potvrdio američki veleposlanik u Danskoj Kenneth Howery: "Nastavljamo održavati našu dugogodišnju diplomatsku i sigurnosnu suradnju s vladama Danske i Grenlanda te se radujemo nastavku komunikacije o pitanjima od zajedničkog interesa".

Međutim, na izravno pitanje je li SAD planirao vojni napad na Grenland, Howery nije odgovorio. Premda trenutačno nema američkog pritiska kao u siječnju, danski dužnosnici uvjereni su da će se Grenlandska kriza ponovno rasplamsati. "Ovo nije gotovo, Trump je u Bijeloj kući još tri godine", rekao je izvor iz danskog sigurnosnog aparata.