OKO 1600 danskih vojnih ročnika u ponedjeljak je započelo novi, produljeni vojni rok. Služenje je produženo s četiri na 11 mjeseci, a Danska time ubrzava jačanje obrane zbog sigurnosnih pritisaka na Arktiku i rata u Ukrajini, piše Reuters.

Proširenje vojne obveze

Danska je 2024. godine najavila da će vojnu obvezu prvi put proširiti na žene te produljiti standardni rok. Plan je da se broj ročnika do 2033. poveća s 5000 na 7500 godišnje. Nove ročnike čeka pet mjeseci temeljne obuke, nakon čega slijedi šest mjeseci operativne službe. Danske oružane snage uvode i nove smjerove unutar vojnog roka, poput voda za dronove pri Zapovjedništvu za specijalne operacije.

Prvi ročnici na Grenlandu

Nova generacija ročnika stiže u trenutku dok se Danska priprema krajem mjeseca prvi put poslati vojnike na služenje na Grenland. Postrojba s više od 100 vojnika ondje će boraviti mjesec dana i preuzeti operativne zadatke od profesionalne vojske. Ovaj potez ima i političku pozadinu jer je američki predsjednik Donald Trump više puta pokušao pripojiti taj poluautonomni danski teritorij.

Svoj je zahtjev objasnio interesima nacionalne sigurnosti, no vlade Grenlanda i Danske odlučno su ga odbile. Danska premijerka Mette Frederiksen na prošlomjesečnom summitu NATO-a u Ankari izjavila je da je njezina zemlja spremna braniti svaki pedalj teritorija vojnog saveza, uključujući i vlastiti.

Model novačenja i regionalni kontekst

Silas Nohr, 19-godišnji ročnik iz grada Vardea na zapadu Danske, pozdravlja dulji vojni rok. "Sada služimo 11 mjeseci i mislim da se tome možemo zaista posvetiti, sve iskusiti i puno dublje upoznati vojni sustav", rekao je.

Danski model funkcionira po sustavu lutrije za sve zdrave mlade osobe koje navrše 18 godina. Ipak, vojska se godinama popunjavala gotovo isključivo dragovoljcima, a ždrijeb se koristio samo za popunjavanje preostalih mjesta. Vojnu obvezu imaju i danski nordijski susjedi Švedska, Finska i Norveška, kao i baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litva.