ANALIZA "žvakaće gume" starije od 5000 godina otkriva ne samo porijeklo drevne Skandinavke koja ju je žvakala već i boju njezinih očiju, bakterije iz usta i što je jela, kažu danski znanstvenici.

To je prvi put da je genom drevnoga čovjeka dobiven iz nečega što nisu kosti ili zubi, rekao je Hannes Schroeder sa sveučilišta u Kopenhagenu, suautor istraživanja koje je danas objavljeno u časopisu Nature.

U prapovijesti se često žvakalo, što pokazuju otisci zubiju u kori breze

Taj dragocjeni izvor drevnog DNK, posebno iz razdoblja iz kojih su rijetki ljudski ostaci, tek je crnkasta smjesa dobivena od zagrijane kore breze koja se vrlo dobro sačuvala.

U prapovijesti se često žvakalo, što pokazuju otisci zubiju u kori breze.

Pasta koju su proučavali stručnjaci sa sveučilišta u Kopenhagenu otkrivena je tijekom arheoloških iskapanja koje je provodio muzej Lolland-Falster u Syltholmu, na jugu Danske.

Proučavanjem smole breze znanstvenici su utvrdili da ju je žvakala žena, vjerojatno plavih očiju i tamne kose.

Radi se vjerojatno o potomku doseljenika iz zapadne Europe

Prema njihovom istraživanju, bila je genetski bliža lovcima-sakupljačima kontinentalne Europe, nego središnje Skandinavije i poput njih imala je smeđu kosu i plave oči.

Radi se vjerojatno o potomku doseljenika iz zapadne Europe koji su se u Skandinaviju naselili nakon povlačenja ledenjaka, kažu stručnjaci.