HRVATSKA nije učinila dovoljno u reformi pravosuđa (suzbijanje korupcije nakon akcije Maestro, kao ni po pitanju manjina), te je iz tog razloga Europska komisija zauzela stav da ne preporuča otvaranje pregovora o poglavlju pravosuđa i temeljnih prava s Republikom Hrvatskom.

Doznaje to Business.hr koji, pozivajući se na visoki izvor iz Vlade, navodi da je riječ o službenom prijedlogu Europske komisije, koji je tek upućen državama članicama Europske unije, a koje trebaju donijeti odluku o tome hoće li se s Hrvatskom otvarati poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima.

Od Vlade se, kako donosi portal, traži da revidira Akcijski plan za reformu pravosuđa, Nacionalni program za suzbijanje korupcije, te provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i program zbrinjavanja izbjeglica. Osim toga, Hrvatska mora predstaviti mjere za nadgledanje i kontroliranje financiranja političkih stranaka i revidirati sadašnji Zakon o financiranju političkih stranaka, te predložiti mjere sprečavanja sukoba interesa.

Imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, usvajanje Zakona o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć, pitanje bolje zaštite svjedoka vezano za suđenje za ratne zločine, prekomjerno trajanje sudskih postupaka, osnaživanje Vladina ureda za ljudska prava i nacionalne manjine,  provedba programa stambenog zbrinjavanja za izbjeglice i bivše nositelje stanarskih prava i poboljšanje zatvorskih uvjeta samo su neke od stvari kojima će se Hrvatska morati pozabaviti da bi se smatrala podobnom za ulazak u Europsku uniju.

Kako portal doznaje, EK ocjenjuje da su mediji slobodni, no da je HRT pod povremenim političkim pritiskom, a izražava se zabrinutost i za pluralizam medija.

Visoki dužnosnik na kojega se portal poziva, kaže kako je navodna odluka Europske komisije rezultat snimanja stanja u hrvatskom pravosuđu, a koji je započeo u rujnu prošle godine.