EU kandidatima za ulazak nudi pristup jedinstvenom tržištu, ali ima jedan uvjet
EUROPSKA unija ponudit će zemljama kandidatkinjama pristup svom golemom jedinstvenom tržištu, ali zauzvrat traži da se one svrstaju uz blok protiv strateških suparnika. Otkriva to nacrt prijedloga Europske komisije do kojeg je došao Politico.
Zemljama kandidatkinjama, od kojih neke na članstvo čekaju desetljećima, ponudit će se dosad neviđena "postupna integracija" na jedinstveno tržište. To uključuje trgovinu bez prepreka i pristup programima za istraživanje dok se njihovi zahtjevi za članstvo obrađuju, navodi se u planu.
U analizi pogodnosti koje bi se ponudile kandidatima stoji da je jedinstveno tržište ključno za gospodarsku konvergenciju. "Ranija integracija otvorila bi prilike za tvrtke iz Unije, ojačala europske lance vrijednosti i smanjila stratešku ovisnost", piše u dokumentu. Komisija će, kako se dodaje, odrediti područja u kojima usklađenost s propisima i kapaciteti za njihovu provedbu omogućuju dublje sudjelovanje u istraživanju, inovacijama i industrijskoj suradnji, kao i širi pristup tržištu. Prioritet bi trebale imati prilike koje ubrzavaju pripreme za članstvo i zadovoljavaju zajedničke strateške potrebe.
Uvjet je podrška vanjskopolitičkim ciljevima EU
Analizu je nadgledao Alexandre Adam, glavni savjetnik Ursule von der Leyen i bivši suradnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Njegov plan iz temelja mijenja pristup EU-a susjednim zemljama. Trenutačno su gotovo sve ekonomske koristi rezervirane isključivo za članice, a posljednja je u Uniju ušla Hrvatska 2013. godine.
U sklopu paketa, Ukrajini, Moldaviji, Albaniji i Crnoj Gori ponudit će se planovi za ubrzanje pristupnog procesa. Za druge, poput Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, proces se znatno odužio, pa raste bojazan da će izgubiti interes ili se okrenuti Rusiji i Kini.
Prema planu Komisije, ekonomske povlastice ovisit će o tome podržavaju li kandidati vanjskopolitičke ciljeve EU-a. Pristup jedinstvenom tržištu bit će uvjetovan i time da te zemlje ne dijele ključne tehnologije sa suparničkim državama. "Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuje, sudjelovanje u osjetljivim sektorima mora pratiti suradnja na provjeri ulaganja, kontroli izvoza, provedbi sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija", navodi se u dokumentu. Procjene pristupa, dodaje se, trebale bi uzeti u obzir stratešku usklađenost i sposobnost upravljanja rizicima, a ondje gdje uvjeti nisu ispunjeni, opseg sudjelovanja će se prilagoditi.
Među područjima koja se razmatraju za tješnju suradnju su poluvodiči, kvantne tehnologije, biotehnologija, umjetna inteligencija i svemir.
Reakcije iz zemalja kandidatkinja
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen danas stiže u Albaniju na početku svoje turneje po Zapadnom Balkanu. Posjetit će i Kosovo te Sjevernu Makedoniju, zemlje koje prema novom planu nemaju ubrzani put u EU, pa će iskoristiti njezin posjet kako bi tražile ekonomske koristi od tješnjeg usklađivanja.
Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je za Politico da postupna integracija mora biti opipljiva za građane i tvrtke. "Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU-a, europskim fondovima i financijskim shemama te zajedničkim programima u područjima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture", rekao je.
Kurti je dodao da Kosovo podržava takvu integraciju, ali ona mora voditi prema punopravnom članstvu, a ne biti zamjena za njega. "Kosovo je spremno ispuniti svoj dio obveza", poručio je.
U analizi se ističe da krajnji cilj kandidata treba ostati punopravno članstvo. "Pristupanje ipak zahtijeva vrijeme: kandidati moraju proći rigorozan proces temeljen na zaslugama i provesti dalekosežne i trajne reforme", navodi se. To vrijeme, piše u dokumentu, treba iskoristiti kako bi se i Unija pripremila za nove članice. No, povlastice će ovisiti o ispunjavanju obveza. "Ako se te obveze ne ispune, sudjelovanje mora ostati reverzibilno. Pristup treba suspendirati ili povući tamo gdje je to opravdano", upozorava se u prijedlogu.
Promjene unutar same Unije
Sadašnje članice EU-a zabrinute su zbog mogućnosti primanja novih zemalja koje bi kasnije mogle odustati od svojih obveza i time narušiti ključne politike. Kao primjer navodi se Mađarska, koja je pod bivšim premijerom Viktorom Orbánom koristila veto kako bi blokirala sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini.
Adamova analiza, koja će visokim dužnosnicima biti predstavljena 6. listopada, predlaže nove uvjete za članice kako bi se osiguralo da ne dođe do nazadovanja u demokraciji i vladavini prava. "Proces pristupanja mora donijeti više od samog pravnog usklađivanja. Institucije moraju funkcionirati u praksi, a reforme moraju biti trajne", stoji u dokumentu. Zbog toga bi, kako se dodaje, praćenje i poticaji trebali činiti okvir koji se primjenjuje i nakon ulaska u Uniju.
I sama Europska unija morat će se promijeniti kako bi mogla primiti veći broj članica. U analizi se zaključuje da Unija može promijeniti svoja pravila bez otvaranja temeljnih ugovora, čime bi se izbjegli potencijalni nacionalni referendumi. Komisija, kako se navodi, podržava promjenu Ugovora ako to bude nužno, ali smatra da se odmah trebaju pokrenuti mjere koje su već dostupne. Jedna od opcija je da se više odluka donosi kvalificiranom većinom glasova.
Pitanje većine
"Glasovanje kvalificiranom većinom već je opće pravilo prema Ugovorima, ali jednoglasnost je i dalje potrebna u nekoliko strateški važnih područja. Kako broj članica raste, vjerojatno će se povećati rizik od kašnjenja ili blokada", ističe se u analizi.
U dokumentu se navodi da bi se takozvane "passerelle" klauzule, koje omogućuju prelazak na većinsko odlučivanje, mogle koristiti za lakše usvajanje sankcija ili slanje civilnih misija u krizna područja. Međutim, za aktivaciju tih klauzula i dalje je potrebna jednoglasna potpora svih država članica.
Čelnici država članica raspravljat će o proširenju na dvodnevnom summitu u Bruxellesu koji počinje 15. listopada.
Povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je da novi prijedlozi, uz potporu iz glavnih gradova za ubrzanje procesa, nude priliku za "jesen proširenja" u kojoj se mogu provesti značajne promjene.