EUROPSKI parlament danas je usvojio prijedloge za rješavanje stambene krize u Europskoj uniji, između ostalog predlažući porezne poticaje, pojednostavljivanje dobivanja građevinskih dozvola i bolju ravnotežu između jedinica za kratkoročni i dugoročni najam.

Na hitnost situacije po pitanju priuštivog stanovanja na samom početku svog izlaganja upozorio je Borja Gimenez Larraz, izvjestitelj za ovo pitanje iz redova europskih pučana. 

On je naglasio da su od 2020. cijene nekretnina porasle za 61 posto, a najamnina za gotovo 30 posto. Španjolac je istaknuo da Europi nedostaje 10 milijuna stanova, a da u velikom broju gradova jedna od deset obitelji za stanovanje izdvaja polovinu svojih prihoda. 

„Generacija koja si ne može priuštiti dom, ne može graditi svoju budućnost”, kazao je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Prijedlog pučana 

Povjerenik Komisije za energetiku i stanovanje Dan Jorgensen u raspravi je naglasio da kriza utječe i na one koji čine kralježnicu društva – radnike u zdravstvu, prometu i obrazovanju koji si više ne mogu priuštiti život u gradovima. 

Europski parlament je izvješćem koje je u utorak usvojeno s 367 glasova 'za' i 166 'protiv' predstavio niz mjera borbe protiv krize – pojednostavljenje stambene politike, brže izdavanje građevinskih dozvola u roku od 60 dana, pravnu zaštitu vlasnika i najmoprimaca, mobilizaciju privatnih i javnih ulaganja, snažniju potporu mladima, obiteljima i osobama s invaliditetom te jačanje jedinstveno tržište građevinskih sirovina.

Zastupnici pozivaju i da se budućim zakonom uspostavi ravnoteža između turističkih potreba i cjenovno pristupačnog stanovanja te da se odredi udio javnih i socijalnih stanova u europskim gradovima kako bi se povećala cjenovna pristupačnost i ponuda za ranjive skupine. 

Kao članica Odbora za stambenu krizu (HOUS), hrvatska zastupnica i koordinatorica pučana u tom tijelu Nikolina Brnjac aktivno je sudjelovala u izradi izvješća.

Mladi u problemu

„Mladi rade, obrazuju se i grade karijere, ali sve češće imaju osjećaj da je osiguravanje stambenog pitanja, koje je generacijama prije njih bilo normalno, danas postalo nedostižno. A bez doma nema ni obitelji, ni planiranja budućnosti, ni demografske stabilnosti“, rekla je Brnjac u raspravi. 

Bivša ministrica turizma kroz svoje amandmane je istaknula „potrebno snažnije usmjeravanje europskih fondova nakon 2027. godine na stvarnu izgradnju stanova u novom europskom proračunu, potrebu za regulacijom kratkoročnog najma, važnost obnove zapuštenih industrijskih zona te jasan stav da EU treba pomoći u uklanjanju prepreka i stvaranju boljih uvjeta, a ne dodatno opterećivati tržište novim pravilima”, priopćio je njezin ured.

Hrvatska pučanka govorila je o nedovoljnoj ponudi stanova u Europi, navevši podatak Komisije da se u EU-u godišnje izgradi oko 1,6 milijuna domova, a da ih je potrebno još najmanje 650 tisuća. 

Brnjac je, između ostalog, pozvala na mobilizaciju zemljišta za gradnju priuštivih stanova, te pojednostavljenje zakone na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou koji utječu na zoniranje, prostorno planiranje i gradnju.

Zeleni i socijalisti kritiziraju izvješće

Za izvješće nisu glasali hrvatski zastupnici zelenih i socijalista i demokrata (S&D). 

„Izvješće o stanovanju na kraju neće pružiti rješenja za rješavanje stambene krize”, rekao je Gordan Bosanac, također koordinator svoje grupacije Zelenih za problem stambene krize. 

Zastupnik zelenih smatra da je španjolski izvjestitelj „izmanipulirao dobar dio većine i gurnuo neke nacionalne španjolske teme kako treba što više graditi”, a nije govorio o uzrocima stambene krize. 

"Nije samo zbog manjka stanova nego su se i neki ljudi išli basnoslovno bogatiti na nekretninama, stanovi su se gledali kao prilika za bogaćenje, a ne kao prostor za nečiji život”. 

Bosanac tvrdi da se u izvješću zanemaruje utjecaj kratkoročnog najma i činjenica o „milijunima praznih stanova diljem Europe”. Usvojeno izvješće puno je manje ambiciozno od prijedloga Komisije, ustvrdio je Bosanac, predviđajući da će ono „olabaviti” uvjete za izdavanje građevinskih dozvola, ali i da je izvršno tijelo EU-a bilo jasno o potrebi poštivanja lokalnih vlasti.

"Nekretnine glavni način štednje bogatih"

Zastupnik socijalista i demokrata Marko Vešligaj, zamjenski član HOUS-a, u svom je govoru naglasio da su nekretnine „glavni način štednje za bogate” u Europi te čine 57 posto „neto bogatstva kućanstava”. 

Oko 25 posto vlasnika ima nekoliko nekretnina, a trideset posto Europljana smatra da si nikad neće moći priuštiti vlastiti dom, rekao je Vešligaj. On smatra da je ključan problem manjak javnih stanova te prepuštanje stambenog pitanja investitorima.

„Država je ta koja mora garantirati krov nad glavom, to se ne smije prepustiti isključivo privatnom kapitalu. Trenutačna stambena politika štiti investitore i služi kao mehanizam za profit, a ovo izvješće ne nudi jasan odgovor na to”, smatra Vešligaj. 

“U Hrvatskoj su najnapučenija kućanstva, najkasnije mladi odlaze iz roditeljskog doma, najveći je rast cijena nekretnina, stoga su potrebne su jasne mjere”, rekao je i podsjetio na istraživanje koje je objavio, a pokazuje da si 70 posto mladih u RH ne može priuštiti kupnju i najam stana, dok ovo Izvješće EP-a ne spominje dodatna financijska sredstva, već je teret financiranja prebačen na države članice. “Hrvatska Vlada odlučila za tu namjenu odvojiti ”čak” 30 milijuna eura. Koliko možemo sagraditi s trideset milijuna eura, stotinjak stanova i tridesetak kuća”, naveo je u svom priopćenju rezultate istraživanja Vešligaj koje je on naručio.