INSTAGRAM će od svibnja prestati koristiti cjelovitu (end-to-end) enkripciju za privatne poruke među korisnicima, čime će ukinuti značajku koja je godinama bila predmet kritika policijskih agencija i udruga za zaštitu djece. Odluka znači da će Meta, krovna tvrtka Instagrama, moći vidjeti sadržaj poruka koje korisnici razmjenjuju, što je dosad bilo moguće samo za razgovore koji nisu bili enkriptirani.

Meta je ovaj mjesec tiho najavila promjenu na svojim stranicama za pomoć i u ažuriranoj objavi iz 2022. godine, navodeći da cjelovita enkripcija za izravne poruke na Instagramu prestaje biti dostupna od 8. svibnja 2026. godine, piše The Guardian.

Metino objašnjenje: Slab interes korisnika

Prema riječima glasnogovornika Mete, odluka o napuštanju enkripcije donesena je zbog slabog odaziva korisnika.

"Vrlo se malo ljudi odlučivalo za cjelovito šifriranje poruka pa tu mogućnost uklanjamo s Instagrama u narednim mjesecima", izjavio je glasnogovornik. "Svi koji i dalje žele slati poruke zaštićene cjelovitom enkripcijom mogu to jednostavno činiti na WhatsAppu."

Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg prvi je put najavio planove o uvođenju cjelovite enkripcije na svim Metinim platformama još 2019., no s primjenom se započelo tek 2023. godine. Prilikom testiranja koje je Guardian Australia proveo danas, činilo se da je značajka za australske korisnike već deaktivirana.

Godine kritika zbog sigurnosti djece

Meta se godinama suočavala s kritikama udruga za sigurnost djece i saveza policijskih agencija, uključujući FBI, Interpol, britansku Nacionalnu agenciju za kriminal i australsku saveznu policiju, koje su tvrdile da enkripcija slabi mogućnost zaštite djece na internetu.

Glasnogovornik ureda australskog povjerenika za e-sigurnost rekao je da snažna enkripcija ima važnu ulogu u zaštiti privatnosti i sigurnosti, ali da bi platforme koje je koriste trebale istovremeno sprječavati, otkrivati i reagirati na štetne pojave.

"Tamo gdje se cjelovita enkripcija primjenjuje bez odgovarajućih sigurnosnih mjera, ona može povećati sigurnosne rizike i otežati prepoznavanje štetnih pojava poput seksualnog iskorištavanja djece te terorizma i nasilnog ekstremizma", rekao je glasnogovornik.

"U konačnici, primjena cjelovite enkripcije poslovna je i dizajnerska odluka platformi, no to ih ne oslobađa odgovornosti za sprječavanje štete."

Stručnjak: Pravi razlozi su poslovne prirode

Tom Sulston, voditelj politike u organizaciji Digital Rights Watch, smatra da se Meta nije povukla zbog pritiska policijskih agencija, već je vjerojatnije riječ o odluci da se ne spajaju sustavi za razmjenu poruka na WhatsAppu, Facebooku i Instagramu u jedinstvenu platformu.

"Činjenica da WhatsApp ostaje enkriptiran sugerira da bi se Meta mogla više okrenuti razdvajanju društvenih mreža od aplikacija za razgovor. Glavna je razlika u tome što se korisnici društvenih mreža mogu međusobno otkrivati, dok se korisnici aplikacija za razgovor prvo moraju poznavati", rekao je.

Dodao je kako je vjerojatno i novac bio jedan od faktora, jer bi Meta mogla iskoristiti sadržaj poruka za ciljano oglašavanje i treniranje svojih chatbotova. "Možda to ne čine sada, ali komercijalni pritisak da to počnu je golem, pa se čini neizbježnim da će se to dogoditi, ako se već i ne događa", kazao je.

Sulston smatra da bi više tehnoloških tvrtki, a ne manje, trebalo uvoditi cjelovitu enkripciju. "Zašto ne poboljšati proizvod umjesto da ga se i dalje unazađuje?" zaključio je.