IRANSKI ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je u ponedjeljak kako pregovori sa Sjedinjenim Državama više nisu moguća opcija nakon što su SAD i Izrael pokrenuli vojnu operaciju protiv Irana. U intervjuu za PBS NewsHour, Aragči je rekao kako ne misli da bi razgovori s Amerikancima "više bili na našem dnevnom redu".

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Novi vrhovni vođa

Do Aragčijevih izjava dolazi nedugo nakon imenovanja novog iranskog vrhovnog vođe. Mojtaba Hamenei, sin pokojnog ajatolaha Alija Hameneija, imenovan je nasljednikom u nedjelju, više od tjedan dana nakon što je njegov otac ubijen u izraelskom napadu.

Aragči je rekao da je "prerano" da Mojtaba Hamenei, koji se još nije javno oglasio u novoj ulozi, komentira moguće razgovore sa SAD-om. "Svi čekamo njegove govore i komentare, koji će uslijediti. No, ne mislim da bi pitanje razgovora ili ponovnih pregovora s Amerikancima bilo na stolu jer imamo vrlo gorko iskustvo s njima", pojasnio je.

Američki predsjednik Donald Trump, čija je administracija davala različita i ponekad proturječna objašnjenja za rat, prošli je tjedan zatražio "bezuvjetnu predaju" Irana. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u petak je izjavila da će se to postići kada Trump utvrdi da Iran "više ne predstavlja prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama".

Slanje poruke

Trump je i prije imenovanja odbacio Hameneijevog sina kao "neprihvatljiv" izbor, rekavši da bi radije vidio "nekoga tko će Iranu donijeti sklad i mir". U ponedjeljak je za NBC njegov odabir nazvao "velikom pogreškom", a za CBS News je kasnije izjavio da je imao nekog drugog na umu za tu ulogu, ne navodeći detalje.

Aragči je, s druge strane, poručio da imenovanje Mojtabe Hameneija šalje poruku "kontinuiteta i istovremeno svojevrsne stabilnosti". Iranski ministar podsjetio je na prošlogodišnje pregovore o iranskom nuklearnom programu koji su prethodili američkom bombardiranju triju nuklearnih postrojenja u lipnju.

Trump je tada napade opravdao tvrdnjom da je Iran "odbacio svaku mogućnost odustajanja od svojih nuklearnih ambicija". Aragči je istaknuo da su tijekom posljednje runde pregovora u veljači Amerikanci obećali da "nemaju namjeru napasti", a ipak su to učinili.

Sukob diže cijene nafte

U međuvremenu, sukob na Bliskom istoku uzrokuje poremećaje u proizvodnji nafte i na pomorskim pravcima, što dovodi do rasta cijena goriva. Cijene na benzinskim crpkama u SAD-u skočile su na prosječnih 3.48 dolara po galonu, što je porast od gotovo 17 posto od početka američko-izraelskih napada 28. veljače.

Na pitanje može li Iran iskoristiti ovisnost svijeta o nafti kako bi izvršio pritisak na SAD i Izrael da zaustave napade, Aragči je odgovorio niječno.

Iran: "Nismo mi krivi za nesigurnost u regiji"

"To nije naša krivnja. To nije naš plan", rekao je Aragči. "Prijevoz nafte je usporen ili zaustavljen ne zbog nas, već zbog napada i agresije Izraelaca i Amerikanaca. Oni su cijelu regiju učinili nesigurnom."

Objasnio je da se zbog toga naftni tankeri "boje" prolaziti Hormuškim tjesnacem, ključnim pomorskim putem za opskrbu energijom. "Nismo mi zatvorili taj tjesnac. Ne sprječavamo ih da njime plove", dodao je, naglasivši da američko-izraelski napadi imaju posljedice za cijelu međunarodnu zajednicu.

"Imamo se pravo braniti"

Iran je također izveo napade na naftna postrojenja u drugim zaljevskim zemljama, uključujući Saudijsku Arabiju i Kuvajt. Aragči je te napade opravdao obranom, nazivajući američko-izraelsku operaciju "činom agresije koji je apsolutno protuzakonit".

"Već smo upozorili sve u regiji da ćemo, ako nas SAD napadne, morati napasti njihove baze, postrojenja i imovinu u regiji, budući da ne možemo dosegnuti američki teritorij. Upozorili smo da će se kao rezultat toga rat proširiti na cijelu regiju", rekao je. "Ovo je posljedica američke agresije. Mi za to nismo odgovorni", zaključio je Aragči.