Kako HZZ kreše broj nezaposlenih: "Nisam ni znao da su me izbrisali iz evidencije!"
Foto: Damjan Tadić / Cropix
NIKAD u posljednjih osam godina broj nezaposlenih u Hrvatskoj nije bio veći nego danas. Skoro pa smo dosegli vrtoglavu i krajnje poraznu brojku od 335.000 nezaposlenih, a analitičari procjenjuju da ćemo do proljeća imati više od 350.000 nezaposlenih! Međutim, već i sada bi broj nezaposlenih mogao biti veći od ovih 334.327, koliko bilježi Hrvatski zavod za zapošljavanje.
> Šokantan podatak koji je Vlada željela sakriti: U Hrvatskoj ima oko 335.000 nezaposlenih!
"Vjerovao sam da sam i ja jedan od tih 300 i nešto tisuća nezaposlenih Hrvata jer sam se uredno prijavio na HZZ i išao na redovita javljanja. Ali kad sam u prosincu došao zatražiti potvrdu koja mi je trebala, djelatnik na šalteru mi je rekao da više nisam u njihovoj evidenciji nezaposlenih", ispričao nam je čitatelj Indexa (podaci poznati redakciji) koji nas je molio da ne otkrivamo njegov identitet.
Koliko ih nije prijavljeno HZZ-u? Koliko ih radi na crno? Koliko ih ne prima plaću?
"Poručite svim nezaposlenima da provjere jesu li i dalje u evidenciji Zavoda jer je krajnje vrijeme da se sazna pravi broj nezaposlenih", ogorčen je naš sugovornik, koji se HZZ-u opet može prijaviti tek šest mjeseci nakon brisanja iz evidencije. HZZ će vas, prema propisima kojima se vode, iz evidencije ukloniti ukoliko im se ne javite barem jednom u 30 dana, odnosno ako zaključe da ne radite aktivno na traženju posla, što naravno podrazumijeva odbijanje poslova za koje oni smatraju da ste kvalificirani.
Pa tako u kombinaciji s kriznom atmosferom, između ostalog, nastaju i situacije u kojima se osobe s fakultetskom diplomom javljaju za posao čistačice. Koliko zapravo ima nezaposlenih osoba koje nisu prijavljene kod HZZ-a? Ne zna se, niti je vladajućima u interesu to doznati. Samo im još fali da se ova brojka od skoro 335.000 rapidno poveća. A onda su tu još i oni koji rade samo na papiru. Procjenjuje se da oko 70.000 Hrvata uopće ne prima plaću, iako su zaposleni. Koliko ih još tisuća radi na crno, nitko ne može ni pogoditi. A sve se to naravno odražava i na državni proračun...
Država balansira na rubu siromaštva
Nadalje, među onim sretnicima koji se u ovim kriznim vremenima mogu pohvaliti da imaju posao, čak 115.000 ih je na minimalcu, što znači da jedva pokrivaju svakodnevne životne potrebe. Naime, prosječna hrvatska obitelj mjesečno samo na hranu troši oko 32 posto svojih primanja. A prosječna hrvatska plaća iznosi oko 5.500 kuna. Ovim brojkama treba dodati još i standard Svjetske banke, prema kojem je siromašna ona obitelj koja više od trećine mjesečnih prihoda troši na hranu. Živimo, dakle, u državi koja kolektivno jedva balansira na rubu siromaštva.
U svjetlu novih podataka o nezaposlenosti, koje su u HZZ-u očajnički željeli sakriti, još apsurdnije zvuči tvrdnja Jadranke Kosor da se Hrvati trebaju zapošljavati kao pastiri. Najave da će nas Vlada ove godine izvući iz krize i otvoriti 150.000 radnih mjesta su, pak, obična (predizborna) utopija. Sasvim je izvjesno da ćemo, kao i proteklih godina, spas morati tražiti u turizmu koji će, zahvaljujući sezonskim poslovima, barem privremeno ublažiti stopu nezaposlenosti. A ako se revolucijska atmosfera u mediteranskom dijelu Afrike održi do ljeta, možda skoči i broj turista koji će ove godine lješkariti na obali Jadrana. U svjetlu ovih podataka, proročanskije nego ikad zvuči prognoza hrvatskih gospodarstvenika iz ankete jednog dnevnog lista: "Tko je preživio 2010. godinu, neće preživjeti 2011."

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati