PRIJE nego što je postala jedan od najzamrznutijih sukoba na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, Abhazija je bila tek autonomna republika na obali Crnog mora, poznata po suptropskoj klimi, plažama i ljetovalištima sovjetske elite. No raspad SSSR-a početkom 1990-ih potpuno je promijenio njezinu sudbinu.

Dana 23. srpnja 1992. abhazijski parlament donio je odluku kojom je ukinuo sovjetski ustav iz 1978. i obnovio ustav iz 1925., čime je praktički proglasio odcjepljenje od Gruzije. Samo nekoliko tjedana kasnije izbio je krvavi rat čije posljedice traju i danas.

Odluka koja je promijenila Kavkaz

Abhazija se tijekom sovjetskog razdoblja nalazila unutar Gruzijske SSR kao autonomna republika. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Gruzija je proglasila neovisnost, ali su u Abhaziji rasli strahovi da će izgubiti autonomiju i politička prava. Napetosti između gruzijskog i abhazijskog vodstva postajale su sve veće.

Dana 23. srpnja 1992. Vrhovni sovjet Abhazije izglasao je povratak na ustav iz 1925. godine, prema kojem je Abhazija imala status suverene republike povezane ugovorom s Gruzijom. Gruzijski zastupnici taj su potez bojkotirali, a vlasti u Tbilisiju odluku su odmah proglasile nevažećom. U očima abhazijskog vodstva to je bio početak državne samostalnosti, dok je Gruzija taj čin smatrala nezakonitim pokušajem secesije.

Rat koji je odnio tisuće života

Napetosti su ubrzo prerasle u otvoreni sukob. Gruzijske snage ušle su u Abhaziju sredinom kolovoza 1992., službeno kako bi osigurale prometne pravce i uspostavile kontrolu nad regijom. Uslijedio je rat koji je trajao više od godinu dana.

Borbe su bile iznimno brutalne. Tisuće ljudi izgubile su život, a stotine tisuća, uglavnom etničkih Gruzijaca, pobjegle su ili su protjerane iz svojih domova. Međunarodne organizacije kasnije su taj egzodus opisivale kao etničko čišćenje. Do jeseni 1993. abhazijske snage, uz značajnu pomoć dobrovoljaca sa sjevernog Kavkaza i potporu Rusije, preuzele su kontrolu nad gotovo cijelim područjem Abhazije.

Država koju priznaje tek nekolicina zemalja

Iako Abhazija već više od tri desetljeća funkcionira kao de facto neovisna država s vlastitom vladom, parlamentom, vojskom, zastavom i valutom u svakodnevnom prometu, njezin međunarodni položaj ostaje vrlo ograničen.

Nakon rusko-gruzijskog rata 2008. Rusija je priznala njezinu neovisnost, a slijedilo ju je tek nekoliko država. Većina međunarodne zajednice, uključujući Hrvatsku, Europsku uniju i Ujedinjene narode, Abhaziju i dalje smatra sastavnim dijelom Gruzije pod ruskom okupacijom.

Zamrznuti sukob bez konačnog rješenja

Abhazija danas broji oko 240 tisuća stanovnika, a glavni grad je Suhumi. Gospodarstvo se velikim dijelom oslanja na rusku financijsku pomoć i turizam, dok sigurnost regije uvelike ovisi o prisutnosti ruskih snaga.

Iako su od rata prošla više od tri desetljeća, političko rješenje nije pronađeno. Gruzija inzistira na očuvanju teritorijalne cjelovitosti, dok vlasti u Suhumiju odbijaju svaki razgovor o povratku pod gruzijsku vlast. Tako je odluka donesena 23. srpnja 1992. postala početak jednog od najdugotrajnijih i najosjetljivijih teritorijalnih sporova na europskom kontinentu.