KINA je usvojila sveobuhvatan novi zakon za koji tvrdi da promiče "etničko jedinstvo", no kritičari upozoravaju da će on dodatno ugroziti prava manjinskih skupina. Iako je cilj zakona na papiru promicanje integracije među 56 službeno priznatih etničkih skupina kroz obrazovanje i stanovanje, kritičari smatraju da on zapravo odvaja ljude od njihova jezika i kulture, piše BBC.

Obavezno učenje mandarinskog

Zakon, koji je usvojen u četvrtak na zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa u Pekingu, nalaže da sva djeca moraju učiti mandarinski jezik od predškolske dobi do završetka srednje škole. Ranije su učenici veći dio nastave mogli pratiti na svojim materinskim jezicima, poput tibetanskog, ujgurskog ili mongolskog. Godišnje zasjedanje kineskog parlamenta smatra se formalnošću jer nikada nije odbilo nijednu točku s dnevnog reda.

"Brutalno prisiljeni zaboraviti vlastiti jezik"

"Ovaj zakon slijedi dramatičnu promjenu politike usmjerenu na suzbijanje etničke raznolikosti koja je službeno priznata od 1949. godine", rekao je Magnus Fiskesjö, izvanredni profesor antropologije na Sveučilištu Cornell.

"Djeca iduće generacije tako su izolirana i na brutalan način prisiljena zaboraviti vlastiti jezik i kulturu." S druge strane, Peking tvrdi da će učenje mandarinskog jezika novim generacijama pomoći u pronalasku posla te da je zakon o "Promicanju etničkog jedinstva i napretka" ključan za ostvarivanje "modernizacije kroz veće jedinstvo".

Pravna osnova za progon i asimilaciju

Zakon također stvara pravnu osnovu za kazneni progon roditelja ili skrbnika koji bi djeci mogli usaditi stavove opisane kao "štetne" za etnički sklad. Ujedno poziva na stvaranje "međusobno isprepletenih zajedničkih okruženja", što bi prema nekim analitičarima moglo dovesti do razbijanja četvrti u kojima pretežno žive manjine.

Kineska vlada počela je poticati "sinizaciju" manjinskih skupina krajem 2000-ih, s ciljem stvaranja jedinstvenijeg nacionalnog identiteta asimilacijom etničkih skupina u dominantnu kulturu Han Kineza, koji čine više od 90 posto od 1.4 milijarde stanovnika zemlje.

Dugogodišnja represija nad manjinama

Peking je dugo optuživan za ograničavanje prava manjina u regijama poput Tibeta, Xinjianga i Unutarnje Mongolije, a kritičari kažu da se asimilacija u tim područjima često provodila silom. Ta se politika ubrzala pod vodstvom Xi Jinpinga, koji je zauzeo oštriji stav prema prosvjedima i neslaganju.

Na Tibetu su vlasti uhićivale redovnike i preuzimale kontrolu nad samostanima kako bi spriječile štovanje Dalaj Lame. "Nama Tibetancima uskraćena su temeljna ljudska prava. Kineska vlada nas neprestano tlači i proganja. To nije vlada koja služi narodu", rekao je jedan redovnik za BBC prošle godine.

U Xinjiangu su organizacije za ljudska prava dokumentirale zatvaranje milijun ujgurskih muslimana u logore za "preodgoj", dok je UN optužio Peking za teška kršenja ljudskih prava.

Izvještaji BBC-ja iz 2021. i 2022. godine otkrili su dokaze o postojanju logora te optužbe za seksualno zlostavljanje i prisilnu sterilizaciju, što Peking poriče. U sjevernoj Kini su 2020. godine etnički Mongoli organizirali rijetke prosvjede protiv smanjenja nastave na mongolskom jeziku u korist mandarinskog, a neki su roditelji ispisivali djecu iz škola.

Učvršćivanje Xijeve politike

Iako u kineskom ustavu stoji da "svaka etnička skupina ima pravo koristiti i razvijati vlastiti jezik" i "pravo na samoupravu", kritičari vjeruju da će novi zakon učvrstiti Xijevu politiku asimilacije.

"Zakon jasnije no ikad pokazuje da se u NR Kini pod Xi Jinpingom narodi koji nisu Hani moraju jače integrirati s hanskom većinom i, iznad svega, biti odani Pekingu", rekao je Allen Carlson, izvanredni profesor na Sveučilištu Cornell.

Profesor Ian Chong s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru smatra da je naglasak na razvoju i prosperitetu "indikativan". "Takav se rječnik lako može protumačiti kao poruka da manjinski jezici i kulture zaostaju i predstavljaju prepreku napretku", rekao je za BBC. "Xijev pristup manjinama u skladu je s njegovom idejom o stvaranju velike i snažne kineske nacije sa sjevernom hanskom jezgrom.

Manjine se promatraju kao grane koje se odvajaju od te jezgre i stoga su na neki način izvedenica", dodaje Chong. "U praksi je to izazvalo zabrinutost zbog novih valova pojačane kontrole, smanjivanja opsega, pa čak i suzbijanja manjinskih kultura i jezika."