KARL Marx i Friedrich Engels objavili su Komunistički manifest 21. veljače 1848. godine kao programski dokument Saveza komunista, prve međunarodne radničke organizacije. Ovaj manifest postao je jedno od najutjecajnijih političkih djela u modernoj povijesti, postavljajući temelje za ideologiju komunizma i inspirirajući brojne socijalne pokrete i revolucije.

Povijesni kontekst

Sredina 19. stoljeća bila je doba velikih društvenih i ekonomskih promjena. Industrijska revolucija transformirala je gospodarstva europskih zemalja, donoseći značajan rast proizvodnje, ali i pogoršavajući položaj radničke klase. Radnici su radili u teškim uvjetima, s niskim plaćama i bez socijalne sigurnosti, dok se buržoazija bogatila. Pritisak radničkog nezadovoljstva, s idejama socijalizma koje su se već razvijale, stvorio je plodno tlo za revolucionarne promjene.

Upravo u takvom kontekstu Marx i Engels napisali su Manifest, čiji je cilj bio objasniti povijesne zakonitosti klasne borbe i ponuditi viziju svijeta u kojem bi radnici preuzeli kontrolu nad sredstvima za proizvodnju.

Ključne ideje manifesta

U Komunističkom manifestu Marx i Engels tvrde da je povijest svih društava do tada bila povijest klasne borbe - sukoba između vladajuće klase (buržoazije) i potlačene klase (proletarijata). Ključne teze manifesta uključuju:

• Povijesni materijalizam - ekonomska baza društva određuje njegove političke i ideološke nadgradnje.
• Kritika kapitalizma - kapitalizam stvara nejednakost i eksploataciju radnika.
• Nemogućnost reforme kapitalizma - revolucionarne promjene su nužne kako bi se društvo oslobodilo klasne opresije.
• Diktatura proletarijata - radnička klasa treba privremeno preuzeti vlast kako bi se uspostavilo besklasno društvo.
• Komunističko društvo - ukidanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju i stvaranje društva temeljenog na zajedničkoj raspodjeli dobara.

Odjek i posljedice

Iako u trenutku objave Komunistički manifest nije izazvao trenutni val revolucija, njegova je poruka imala ogroman utjecaj na kasniji razvoj socijalističkih i komunističkih pokreta. Godine 1848. diljem Europe izbile su revolucije, koje su dijelom bile inspirirane idejama radikalne društvene promjene, ali su ubrzo bile ugušene.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Marxove i Engelsove ideje dobile su novo značenje, posebno kroz razvoj radničkih pokreta i osnivanje socijalističkih i komunističkih stranaka diljem svijeta. Najznačajniji povijesni događaj inspiriran Manifestom bila je Oktobarska revolucija 1917. u Rusiji, koja je dovela do stvaranja prvog komunističkog režima pod vodstvom boljševičke partije i Lenjina.

Tijekom 20. stoljeća komunističke ideje proširile su se na mnoge dijelove svijeta, uključujući Kinu, Kubu, Vijetnam i druge zemlje, gdje su oblikovale političke sustave i društva. No, pad Sovjetskog Saveza 1991. i globalni preokret prema kapitalizmu umanjili su utjecaj komunizma iako njegove ideje i dalje žive u određenim oblicima socijalizma i ljevičarskih pokreta.