MINISTAR financija Zdravko Marić rekao je na savjetovanju ekonomista u Opatiji da je realna godina ulaska Hrvatske u eurozonu 2023., pod uvjetom da se zadovolje preuzete obaveze i kriteriji, istaknuvši da se to odvija u dobrom smjeru.

Ministar Marić je u izolaciji u svojem domu s obzirom na to da je pozitivan na covid, pa je na skupu sudjelovao preko internetske platforme.

"Hrvatska ispunjava većinu kriterija, pa je tako u skupini zemalja u kojima će udjel javnog duga u BDP-u u sljedeće tri godine padati, a u više od pola zemalja članica EU taj udjel će rasti", naveo je Marić.

"U postupku promjene kune u euro ne smije se zanemariti opravdan stav građana da uvođenje eura može utjecati na stopu inflacije, kao i bojazan da će cijene rasti. No pokazalo se da je u zemljama u kojima je posljednjima uveden euro efekt na rast cijena bio jednokratan", rekao je Marić. U postupku uvođenja eura u Hrvatsku jako važno će biti maksimalno informiranje građana o svim elementima postupka, naglasio je.

Ispuhivanje efekata inflacije

"Vrijedit će načelo zaštite potrošača tako da će se kuna konvertirati u euro po fiksnom tečaju, a troškove će, ako nastanu pri tome, pokrivati financijske institucije. To će vrijediti i za konverzije kredita", istaknuo je.

"Pet mjeseci prije uvođenja eura će se cijene iskazivati dualno, u kunama i eurima, a nakon dana uvođenja će se još dva tjedna moći plaćati u kunama", podsjetio je ministar.

Ponovio je i kako vlada očekuje da ćemo realnu razinu BDP-a iz godina prije covid-krize doseći do kraja ove godine.

Očekuje i ispuhivanje efekata inflacije te pad cijena sirovina, energenata i posljedično cijena roba.