AMERIČKI dolar danas je naglo oslabio u odnosu na japanski jen nakon što su američki predsjednik Donald Trump i japanska ministrica financija Satsuki Katayama potvrdili da su Sjedinjene Američke Države i Japan zajednički intervenirali na deviznom tržištu.

Do kraja prošlog tjedna dolarom se trgovalo po tečaju višem od 163 jena, što je bila najviša razina u posljednjih 40 godina. Nakon što su se pojavile sumnje da su regulatori intervenirali na tržištu, tečaj je pao ispod 160 jena za dolar.

Danas, nakon službene potvrde intervencije, dolar je pao na oko 155,20 jena. Riječ je o velikom pomaku na deviznom tržištu. U ranim jutarnjim satima po istočnoameričkom vremenu dolar se kretao oko 156,70 jena.

Slabija valuta povećava cijene uvozne robe

Iako je slab jen posljednjih godina privukao milijune turista u potrazi za povoljnijom kupnjom, dugotrajna slabost japanske valute izaziva sve veće nezadovoljstvo u Tokiju.

Budući da Japan velik dio robe uvozi, slabija valuta povećava cijene uvozne robe. Problem dodatno pogoršavaju visoke cijene nafte, zbog čega raste pritisak na vladu premijerke Sanae Takaichi da poduzme mjere protiv rasta troškova života.

Raniji pokušaji japanskih vlasti ove godine da ojačaju jen imali su tek ograničen učinak na tečaj. Na deviznim tržištima vrijednost valuta u pravilu određuju tržišne sile, no na kretanje tečajeva utječe niz čimbenika.

Ovakve se intervencije obično ne potvrđuju javno

Jedan od glavnih razloga slabljenja jena velika je razlika između kamatnih stopa u SAD-u i Japanu. Ulagači zato prodaju jene i kupuju dolare kako bi ostvarili veće prinose na ulaganja denominirana u američkoj valuti. Prošlog su tjedna i Japanska središnja banka i američki Fed ostavili kamatne stope nepromijenjenima, čime je ta razlika ostala velika.

Zbog toga se već prošlog tjedna, kada je dolar pao ispod granice od 160 jena i ondje se zadržao, počelo sumnjati da su američke vlasti pomogle japanskoj intervenciji.

Takve se intervencije obično ne potvrđuju javno. No Trump je jučer izjavio da je američka strana doista sudjelovala, dok je japanska ministrica financija Satsuki Katayama objavila da je ministarstvo financija kupovalo jene u koordinaciji s američkim Ministarstvom financija. "Nećemo oklijevati ponovno zajednički intervenirati", poručila je.

Neil Newman, direktor i glavni strateg konzultantske kuće Astris Advisory Japan, ističe da su ovako otvorena priznanja tržišnih intervencija vrlo rijetka. Posljednji veliki primjer bila je zajednička intervencija vlada nakon razornog potresa i tsunamija na sjeveroistoku Japana 2011. godine.

"Slabiji dolar čini američku robu konkurentnijom"

Trump je rekao da su SAD od intervencije imali "financijsku korist" te ju je nazvao "znakom prijateljstva". "To je također dobro za svjetsko gospodarstvo", ustvrdio je.

Newman smatra da slabiji dolar čini robu proizvedenu u SAD-u konkurentnijom jer postaje jeftinija za japanske kupce, što bi moglo povećati američki izvoz u Japan. "Vrlo je rijetko da Amerikanci surađuju s Japancima na ovome, ali u ovom slučaju interesi dviju zemalja očito su usklađeni", objasnio je.

Shigeto Nagai, glavni ekonomist za Japan u Oxford Economicsu, u analizi navodi da je riječ o "jeftinom" načinu na koji je Washington učinio uslugu važnom savezniku, a istodobno pridonio stabilnosti deviznog i obvezničkog tržišta.

Dodao je da se čini kako je posljednja intervencija učinkovitija od ranijih ove godine te da bi jen do kraja godine mogao ostati nešto snažniji. Ipak, temeljni razlozi dugoročne slabosti japanske valute i dalje su prisutni.

Japan postupno podizao ključnu kamatnu stopu

Premijerka Takaichi predložila je smanjenje poreza na promet hrane s osam na jedan posto te veliko povećanje državne potrošnje. Takve bi mjere mogle dodatno oslabiti jen jer bi potaknule inflaciju i povećale ionako golemi japanski javni dug.

Japanska središnja banka vrlo je postupno podizala ključnu kamatnu stopu s gotovo nule na sadašnjih jedan posto, što je najviša razina u posljednju 31 godinu, ali je i dalje znatno niža od kamatne stope američkog Feda, koja iznosi između 3,5 i 3,75 posto.

Nagai smatra da će središnja banka i dalje vrlo oprezno pristupati eventualnim promjenama monetarne politike dok procjenjuje posljedice rata s Iranom i drugih gospodarskih čimbenika. U međuvremenu su rast cijena nafte zbog rata i viša inflacija spriječili Fed da smanji kamatne stope.

"Razlika u prinosima i dalje je velika, Japan i dalje snosi velik teret uvoza energije, a Japanska središnja banka i dalje djeluje sporije nego što bi tržište očekivalo kako bi se ostvario trajniji oporavak jena", napisao je Stephen Innes iz SPI Asset Managementa.