PLATFORMA "Stop korupciji", koju je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predstavilo kao ključan alat u borbi protiv te pošasti, već na prvi pogled otkriva zapanjujući paradoks - na njoj građani uopće ne mogu prijaviti korupciju. Iako je portal izrađen u sklopu Strategije sprječavanja korupcije i financiran europskim novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, njegova osnovna funkcija ne postoji, piše Gong.hr.

Prijaviti se mogu samo zviždači

Na portalu se, naime, mogu prijaviti isključivo nepravilnosti iz nadležnosti Pučke pravobraniteljice, i to samo ako ih prijavljuju osobe u radnom okruženju, takozvani zviždači.

Za građane koji ne spadaju u tu zaštićenu kategoriju, na stranici nema spomena ključnih tijela kojima se trebaju obratiti, a to su Državno odvjetništvo i USKOK. Platforma ne nudi ni izravan mehanizam za prijavu takvih kaznenih djela, kao ni pojašnjenje razlike.

Prijava preko e-Građani ugrožava anonimnost

Dodatni apsurd predstavlja način prijave. Čak i ako zviždač želi prijaviti nepravilnost, to može učiniti isključivo putem sustava e-Građani, što zahtijeva autentifikaciju i ulazak u osobni profil.

Time se postavlja ozbiljno pitanje sigurnosti i anonimnosti prijavitelja, što može dodatno obeshrabriti potencijalne zviždače, osobito one zaposlene u javnom sektoru koji strahuju od odmazde.

Već postojeći sustav nudi bolje informacije, a na ovome AI asistent odgovara nebuloze

Ironično je što sam sustav e-Građani, na koji nova platforma upućuje, nudi daleko jasnije i konkretnije informacije o prijavi korupcije. Ako se u tražilicu sustava e-Građani upiše pojam "korupcija", sustav korisnika izravno upućuje na Državno odvjetništvo, USKOK i Sektor za sprječavanje korupcije resornog ministarstva kao prave adrese.

Štoviše, e-Građani nudi kontakte USKOK-ovih ureda, poveznicu na stranice DORH-a s detaljnim opisom procesa prijave, pa čak i primjer kaznene prijave kako bi se građanima maksimalno olakšao postupak. Drugim riječima, postojeći sustav već je informativniji od portala koji je namjenski izrađen za tu svrhu.

Ni ostatak sadržaja na platformi ne ostavlja dojam ozbiljnog alata. Takozvani AI asistent na pitanje što je registar lobista odgovara kako je "Registar lobista Registar lobista u Republici Hrvatskoj".

Kategorija trgovačkih društava u državnom vlasništvu je nepotpuna i ne uključuje neke od najvećih tvrtki poput HEP-a, dok rubrika "Antikorupcijski dokumenti" zasad sadrži samo dva akcijska plana.

Posao od 358.750 eura za tvrtku poznatu po aferama

Izrada platforme, unatoč svim manama, nije bila jeftina. Prema podacima iz Elektroničkog oglasnika javne nabave, ugovor vrijedan 358.750 eura dodijeljen je u rujnu 2023. tvrtki Cuspis u vlasništvu Vinka Kojundžića.

Platforma je aktivna od veljače ove godine. Kojundžić je u javnosti poznat po bliskosti s bivšim HDZ-ovim ministrom zdravstva Vilijem Berošem, danas USKOK-ovim optuženikom. Njegova je tvrtka postala poznata tijekom pandemije 2021. kada je izradila portal "Cijepise", koji je plaćen oko 4,6 milijuna kuna, ali od početka nije funkcionirao te je na kraju ugašen.

Milijunski prihodi iz proračuna

Cuspis već godinama posluje dominantno s državom. Podaci iz državne riznice pokazuju da je tvrtki od 2020. do danas isplaćeno ukupno oko 4,4 milijuna eura. Samo u prva dva mjeseca 2026. godine iz proračuna su dobili dodatnih 152 tisuće eura. U

plate iz javnih sredstava činile su ogroman udio u prihodima tvrtke: 56 % u 2022. godini, 76 % u 2023. te 66 % u 2024. godini. Kojundžić se u međuvremenu uključio i u politiku, sudjelujući u kampanji protiv platforme Možemo na lokalnim izborima 2025. godine.

Skupa formalnost bez stvarne svrhe

Sve navedeno otvara pitanje opravdanosti ulaganja gotovo 360 tisuća eura u portal čija je svrha, kako se navodi, pridonijeti učinkovitijoj prevenciji korupcije i osigurati veću uključenost građana.

Sudeći prema sadržaju i funkcionalnostima, platforma "Stop korupciji" više djeluje kao formalno ispunjavanje obveze iz akcijskog plana nego kao stvarni alat.

Na sličan obrazac upućuje i Godišnji plan rada Ministarstva pravosuđa, u kojem se aktivnosti u borbi protiv korupcije svode na plaćanje članarina u međunarodnim inicijativama.

Rezultat su nefunkcionalne platforme koje ne pomažu u borbi protiv problema koji hrvatski građani u anketama redovito ističu kao najozbiljniji u državi.