RADAR za prodiranje u tlo otkrio je davno izgubljeni riječni sustav skriven duboko ispod površine Marsa. NASA-in rover Perseverance, koji se nalazi u krateru Jezero, istražuje suhi krajolik koji je prije milijardi godina bio ispunjen vodom.

No, novo otkriće pokazuje da je ispod površine postojao još stariji i veći sustav delte, što upućuje na to da je voda na Marsu tekla znatno dulje nego što se dosad mislilo. Ovo otkriće ima važne implikacije za potragu za dokazima o nekadašnjem životu na Crvenom planetu, piše Science Alert.

Produljeno razdoblje za nastanak života

Instrument RIMFAX na roveru Perseverance prodro je dublje nego ikad ispod kratera Jezero i otkrio golemi sustav delte koji je postojao mnogo prije onoga koji se danas istražuje na površini.

"RIMFAX je ispod današnje delte otkrio starije, podzemno deltno okruženje, što produljuje razdoblje potencijalne nastanjivosti kratera Jezero dublje u prošlost", navodi tim predvođen geomikrobiologinjom Emily Cardarelli sa Sveučilišta u Kaliforniji. "Ovaj rad također povećava izglede za pronalazak dokaza o prošlom životu, s obzirom na to da je formiranje današnje delte možda bilo brzo."

Nakon višegodišnjih istraživanja postalo je jasno da Mars nije oduvijek bio suha i prašnjava pustoš kakvu poznajemo danas. Brojni dokazi, od krajolika oblikovanih vodom do minerala koji nastaju samo u njezinoj prisutnosti, potvrđuju da je nekoć obilovala tekućom vodom.

Ključno pitanje za procjenu nekadašnje nastanjivosti jest koliko se dugo ta voda zadržala na površini. Što je to razdoblje bilo dulje, veća je i vjerojatnost da su se mogli razviti mikrobi, najizgledniji oblik života koji je mogao postojati na Marsu.

Skriveni krajolik ispod površine

Smatra se da je delta u krateru Jezero, koju Perseverance istražuje, stara oko 3,7 milijardi godina. No, upravo je to razdoblje u kojem je Mars imao površinsku vodu, što je stvaralo uvjete za snažniju eroziju i taloženje sedimenata.

Kako bi bolje razumjeli formiranje pojedinih mineralnih naslaga, poput jedinice bogate karbonatima i olivinom poznate kao Margin, znanstvenici su koristili instrument RIMFAX za dubinsko sondiranje tla.

Tijekom 78 prolazaka između rujna 2023. i veljače 2024. godine, Perseverance je prikupio radarske podatke duž staze od oko 6,1 kilometar, prodirući do dubine veće od 35 metara. Kada su istraživači spojili podatke, pred njima se ukazao skriveni krajolik delte.

Radarski podaci otkrili su brojne slojeve stijena duboko pod zemljom, posložene u nagnutim obrascima koji su na Zemlji karakteristični za taloženje sedimenata dok voda utječe u veći bazen. Identificirane su i strukture kanala u skladu s formiranjem pod utjecajem tekuće vode.

Više faza vodenog doba Marsa

Iako radar na svakoj pojedinoj lokaciji prodire samo nekoliko desetaka metara, kombiniranjem mjerenja duž cijele rute rovera znanstvenici su uspjeli rekonstruirati znatno deblju naslagu.

Procjenjuje se da bi sloj Margin mogao biti debeo i do 90 metara, što je rezultat višestrukih epizoda taloženja, s dokazima o eroziji između njih. Na temelju geološkog konteksta, istraživači su zaključili da je u regiji postojao funkcionalan sustav delte još u Noinom razdoblju, prije otprilike 4,2 do 3,7 milijardi godina.

Svi ovi dokazi upućuju na to da Mars nije imao vodu samo tijekom jednog kratkog razdoblja, već je doživio više faza u kojima je voda tekla i oblikovala njegovu površinu. Ta produljena povijest vode otvara veće mogućnosti za pojavu života.

"Ovaj rad bi mogao imati implikacije i za očuvanje potencijalnih biopotpisa te za nastanjivost podzemlja kratera Jezero", pišu istraživači. "Fine unutarnje strukture mogle su sačuvati mineralne sastave i geokemijske uvjete davnih događaja povezanih s vodom te su u prošlosti možda nudile uvjete za život."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances.