FRANJEVAČKI samostan i župa sv. Ante Padovanskog u Beogradu obilježili su u subotu blagdan svoga zaštitnika i 100. obljetnicu ponovne prisutnosti franjevaca u srbijanskoj prijestolnici, istaknuvši njihovu važnu ulogu u očuvanju katoličkog i hrvatskog identiteta te razvoju međuvjerskog i društvenog života grada.

"Fratri su od početka svoje karizme bili oni koji su znali dijalogizirati, znali su se susretati, i dobra je prigoda bila da i na ovom prostoru posvjedočimo svoju franjevačku karizmu", rekao je u tome povodu provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene Zdravko Dadić.

Gvardijan samostana fra Ilija Alandžak istaknuo je da su franjevci, nakon odlaska iz Beograda 1739. godine, obnovili svoju prisutnost 1926. na poziv tadašnjeg beogradskog nadbiskupa Rafaela Rodića, koji je i sam bio franjevac.

"Pokazao je Beograd i pokazuje i danas da mi nismo došljaci ni tuđi gosti, nego povratnici u staru postojbinu", citirao je fra Ilija zapis fra Leonarda Čuturića iz 1930. godine, naglasivši povijesnu povezanost franjevaca s gradom.

Kardinal Nemet: Blizu naroda

Središnje misno slavlje predvodio je beogradski nadbiskup kardinal Ladislav Nemet, uz sudjelovanje provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene Zdravka Dadića, brojnih svećenika i vjernika.

"Franjevci imaju poseban način vođenja pastoralnog rada i života u zajednici, a to je biti blizu naroda. Premda ih je samo trojica, oni to uspješno rade u Beogradu, i po tome su poznati", naveo je kardinal Nemet.

Povratak, ne prvi dolazak

Beogradska nadbiskupija pozvala je 1926. godine franjevce Bosne Srebrene da preuzmu pastoralnu skrb za dio katoličkih vjernika u gradu. Franjevci su iste godine kupili zemljište u današnjoj Bregalničkoj ulici, na tadašnjoj periferiji Beograda, gdje je već početkom 1927. dovršen samostan, a potom osnovana i nova župa.

Povjesničari navode da to nije bio njihov prvi dolazak u Beograd, nego povratak. Franjevačka prisutnost u gradu zabilježena je još u srednjem vijeku, a samostani su postojali prije osmanskih osvajanja. Ratovi i političke promjene prekinuli su njihov rad, pa je zajednica osnovana 1926. obnovila višestoljetnu franjevačku tradiciju u srbijanskoj prijestolnici.

Središte katoličkog života

Tijekom proteklog stoljeća samostan sv. Ante postao je jedno od ključnih središta katoličkog života u Beogradu. U razdobljima političkih napetosti, ratova i društvenih promjena franjevci su okupljali vjernike različitih nacionalnosti, čuvali vjerski identitet katoličke zajednice te pružali prostor za kulturni i društveni život.

Posebno mjesto imali su među beogradskim Hrvatima. Kroz liturgijska slavlja na hrvatskom jeziku, pastoralni rad, kulturne programe i njegovanje veza s hrvatskom baštinom, franjevci su desetljećima pridonosili očuvanju nacionalnog identiteta katolika hrvatskog podrijetla u glavnom gradu Srbije.

Tijekom proteklih sto godina u beogradskom samostanu živjelo je i djelovalo oko 80 franjevaca Bosne Srebrene.