Foto: 123rf.com

OFFSHORE kompanije ponovno su u središtu pozornosti nakon što je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) objavio popis klijenata panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca koja je za klijente diljem svijeta vršila registraciju takvih kompanija.

Iako su offshore kompanije na lošem glasu jer se često koriste za tzv. pranje novca, njihovo posjedovanje i korištenje je zapravo potpuno legalno, a popularne su jer omogućuju jednostavnije i jeftinije poslovanje.

Osim vrlo niskih poreza koje moraju plaćati offshore kompanije (u nekim poreznim oazama uopće nema poreza), postoji cijeli niz drugih prednosti ovakvog tipa poslovanja.

Off shore kompanije vrlo često nisu obvezne voditi poslovne knjige, objavljivati financijska izvješća, nije potreban (značajniji) temeljni kapital, registracija je jednostavna i jeftina a sve to pojednostavljuje poslovanje.

Brodari offshore kompanije koriste 100 godina

Offshore kompanije posebno su popularne kod međunarodnog poslovanja - pogotovo u trgovini.

Na primjer, offshore kompanija kupuje proizvode u jednoj državi, a prodaje u drugoj te dobit ostvarenu na taj način akumulira na bankovnom računu u poreznoj oazi.

Često se i intelektualno vlasništvo, poput softwarea, tehnologije ili patenata prebacuje na offshore kompanije, koje potom mogu prodavati licencne ili prava korištenja, a dobit se akumulira na području s niskim porezima.

Poznato je i korištenje offshore kompanija u brodarskom sektoru, koje ima tradiciju od gotovo 100 godina, a jedna od najpoznatijih i najstarijih jurisdikcija za registraciju brodova je upravo Panama.

Zašto nastaju "porezne oaze"?

Postavlja se pitanje koji je interes određenih zemalja da postanu "porezne oaze" i dozvoljavaju registraciju kompanija koje plaćaju niske stope poreza, ili ga uopće ne plaćaju?

Uglavnom se radi o malim zemljama, za koje mali iznosi koje tisuće kompanija plaćaju kod njih - znače puno.

Na primjer, Panama ima oko 3 milijuna stanovnika, a samo u ovim dokumentima koje je objavio ICIJ nalaze se stotine tisuća kompanija.

Ako svaka od tih kompanija plati naknadu od npr. 100 dolara godišnje, dolazimo do milijunskih iznosa koji se slijevaju u proračun, a s druge strane državi ne stvaraju nikakve troškove.

Ali, to je samo manji dio koristi, jer osim prihoda državi, stvara se cijela "industrija" koja otvara radna mjesta na poslovima vezanim uz održavanje i registraciju offshore kompanija.