Ovako su glasali hrvatski europarlamentarci o Chat Controlu
EUROPSKI parlament objavio je kako su hrvatski eurozastupnici glasali o privremenoj mjeri poznatoj kao Chat Control, odnosno o povratku izuzeća koje internetskim platformama omogućuje dobrovoljno skeniranje privatnih poruka radi otkrivanja materijala seksualnog zlostavljanja djece.
Ključno glasanje bilo je ono o odbacivanju stajališta Vijeća EU. Da je prijedlog za odbacivanje dobio potrebnu većinu, privremena mjera ne bi prošla u sadašnjem obliku. No za odbacivanje nije bilo dovoljno glasova, pa je mjera prošla dalje.
Šestero hrvatskih zastupnika bilo je protiv Chat Controla
Prema objavljenom roll-call glasanju, za odbacivanje stajališta Vijeća glasali su Stephen Nikola Bartulica iz stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), Biljana Borzan iz SDP-a, Gordan Bosanac iz Možemo!, Romana Jerković iz SDP-a, Tonino Picula iz SDP-a i Marko Vešligaj iz SDP-a.
Drugim riječima, oni su glasali protiv toga da se privremena mjera vrati u obliku koji je prošao kroz Vijeće EU.
Četvero HDZ-ovaca bilo je za Chat Control
Protiv odbacivanja glasali su HDZ-ovi eurozastupnici Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Davor Ivo Stier i Željana Zovko.
Takav glas značio je podršku tome da stajalište Vijeća ne bude srušeno, čime je otvoren put povratku privremene mjere.
Dvije HDZ-ovke bile suzdržane
HDZ-ove eurozastupnice Nikolina Brnjac i Sunčana Glavak bile su suzdržane.
One, dakle, nisu glasale ni za odbacivanje stajališta Vijeća ni protiv njega. Time se njihov glas razlikuje od glasova Resslera, Sokola, Stiera i Zovko, koji su bili protiv odbacivanja.
Zašto je to važno?
Glasanje je važno jer se u javnosti Chat Control najčešće opisuje kao prijedlog koji otvara vrata masovnom nadzoru privatnih poruka, iako se u ovom slučaju radi o privremenoj mjeri koja platformama omogućuje dobrovoljno skeniranje, a ne o trajnoj uredbi.
Zagovornici tvrde da je mjera nužna kako se ne bi stvorila pravna praznina u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Protivnici upozoravaju da se zaštita djece koristi kao opravdanje za slabljenje privatnosti i šifrirane komunikacije.
Privremena mjera vrijedi do 3. travnja 2028., ako postupak bude dovršen, dok se na razini EU nastavljaju pregovori o trajnoj uredbi.