EUROPA mora razviti vlastitu tehnologiju umjetne inteligencije i izgraditi podatkovne centre kako bi se obranila od mogućnosti da je SAD ili Kina tehnološki izoliraju. To je poruka predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde, koja je istaknula da kontinentu trebaju vlastiti UI modeli, tehnologija koja stoji iza alata poput chatbotova.

Prema njezinim riječima, takvi modeli moraju biti dovoljno dobri za većinu zadataka i raditi na domaćim podatkovnim centrima. Lagarde smatra da će, ako Europa uloži u vlastitu UI tehnologiju, "prijetnja odsijecanjem izgubiti na snazi", piše The Guardian.

U govoru održanom u Beču, čelnica ECB-a upozorila je da se umjetna inteligencija razvija drugdje. Navela je podatke za prošlu godinu prema kojima je SAD proizveo 59 značajnih modela, a Kina 35, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo razvili po jedan. Uz to, istaknula je da se 75 % svjetskih računalnih kapaciteta za UI, koje osiguravaju podatkovni centri, nalazi u SAD-u, a u Europi samo 5 %.

Rizici ovisnosti

Lagarde smatra da je Europa pred nezgodnim izborom. "Ili će oklijevati s primjenom jer ne može zaštititi svoje podatke, čime se odriče gospodarskog rasta, ili će brzo usvojiti UI, postati izrazito ovisna i riskirati gubitak slobode da organizira svoje gospodarstvo prema vlastitim vrijednostima", objasnila je.

Upozorila je da bi izolacija Europe od umjetne inteligencije ili promjena uvjeta pristupa imali dalekosežan i trenutačan gospodarski učinak.

Gospodarska i politička moć

Objasnila je kako će za nekoliko godina umjetna inteligencija biti integrirana u ključne sektore. "Pregledavat će robu na granicama, odlučivati o poreznim nadzorima, upravljati vlakovima, nadzirati pacijente na odjelima i obrađivati plaćanja u bankama. Ukidanje pristupa ili promjena uvjeta tada bi istovremeno pogodili svaki sektor", rekla je.

Lagarde je naglasila da takva ovisnost stvara moć kakvu "nijedan trgovinski partner nikada nije imao nad Europom" i koja bi se "mogla iskoristiti u bilo kojim pregovorima, primjerice o carinama ili digitalnim porezima".

Iako su EU i SAD i dalje ključni saveznici, povjerenje je narušeno za vrijeme Trumpove administracije. Tadašnja američka vlada povukla je niz poteza koji su utjecali na odnose, poput uvođenja carina, zahtjeva za preuzimanjem Grenlanda, koji je autonomni teritorij u sastavu Kraljevine Danske, te povlačenja američkih trupa iz Europe zbog političkih razmimoilaženja.

Potencijal rasta i manjak kapaciteta

Lagarde je istaknula da bi brza primjena umjetne inteligencije mogla podići produktivnost, kao mjeru gospodarskog učinka, za do 4 % u idućem desetljeću, što bi imalo transformativan učinak na javne financije. Pozvala je Europu na izgradnju dodatnih računalnih kapaciteta.

"Europa već sada ima premalo kapaciteta podatkovnih centara da zadovolji vlastitu potražnju, a prema trenutnim trendovima, predviđa se da će se taj jaz u deset godina povećati više od šest puta", poručila je.

Dodala je da su investicijske potrebe američkih tehnoloških kompanija toliko velike da se one dijelom zadužuju u Europi. To povećava troškove zaduživanja svima ostalima jer se potiskuju drugi sudionici s tržišta duga. Uz to, europski mirovinski fondovi značajno ulažu u dionice američkih tehnoloških tvrtki, pa bi eventualna korekcija na tržištu izravno utjecala na štednju europskih građana.