U SARAJEVU se danas obilježava 30 godina od početka opsade grada koju su u travnju 1992. godine uz pomoć tadašnje JNA uspostavile paravojne postrojbe bosanskih Srba u nastojanju da spriječe uspostavu BiH kao samostalne države.

Na današnji dan 1992. godine srpski su snajperisti pucali na masu ljudi koji su se pred sjedištem vlade i parlamenta okupili na velikom proturatnom prosvjedu.

Galerija

Kad su pokušali krenuti prema naselju Grbavici koje su već tada praktično okupirale srpske paravojne postrojbe, na prosvjednike je otvorena vatra i pri tom su ubijene Olga Sučić (34) i Suada Dilberović (24), studentica medicine koja je na studij u Sarajevo došla iz Dubrovnika.

Uslijedio je napad srpske paravojske i JNA na srednju policijsku školu na Vracama, a nakon toga sve prilazne ceste Sarajevu hermetički su zatvorene te je grad ostao u potpunom okruženju sve do kraja veljače 1996. godine.

Opsada koja je trajala točno 1452 dana smatra se najdužom u suvremenoj povijesti. Za tri i pol godine u topničkim i snajperskim napadima ubijeno je više od 11 tisuća stanovnika Sarajeva, među kojima je bilo i 1600 djece.

Posljednja žrtva Mirsada Durić ubijena je snajperskim metkom u tramvaju u siječnju 1996. godine.

Krivnja za teroriziranja civila i napade na Sarajevo sastavni su dio presude na doživotni zatvor koje je zbog počinjenih ratnih zločina Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao političkom i vojnom čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

Na doživotnu kaznu zatvora osuđen je i general vojske bosanskih Srba Stanislav Galić, zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa, dok je njegov nasljednik na toj dužnosti Dragomir Milošević osuđen na 29 godina zatvora.