ODLUKA američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran sve se jasnije odražava na unutarnjopolitičku situaciju u Sjedinjenim Državama i mogla bi značajno oslabiti njegovu poziciju.

Cijeli svijet je uvalio u kaos

Nakon što se Trump uz "asistenciju" izraelskog premijera Benjamina Netanyahua odlučio napari Iran, cijeli svijet gurnut je u kaos koji je otvorio pitanje američkog upravljanja situacijom. Unatoč tome što je Amerika degradirala sposobnosti iranske vojske, Iran je iznenadio SAD asimetričnim ratovanjem - silovitim udarima na američke baze na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, jedne od ključnih točaka za globalnu opskrbu naftom.

Zbog toga je cijena sirove nafte Brent prošli tjedan u jednom trenutku skočila na četverogodišnji maksimum od preko 126 dolara po barelu, a postoje prognoze koje predviđaju i porast cijene nafte na donedavno nezamislivih 200 dolara po barelu.

Uz rat, Trumpovo ponašanje pod još većim povećalom

Osim mjerljivih posljedica, poput rasta cijena goriva, napad je pažnju javnosti u velikoj mjeri usmjerio na samog Trumpa i njegove odluke.

On daje sulude izjave, napada papu Lava XIV, objavljuje sulude AI slike sebe kao Isusa, najavljuje da će cijela civilizacija umrijeti, što je i dio njegovih nekadašnjih saveznika potaknulo na izjave da je predsjednik lud.

Trump je napustio princip "America first" 

Zbog rata protiv Irana Trumpova pozicija na domaćoj sceni značajno je oslabila. Trumpova politička platforma "Make America Great Again" nikada nije bila potpuno homogena. Uz njegove lojalne "MAGA vulgaris" birače, uključivala je i šire “America First” krilo, odnosno birače koji su zagovarali povlačenje SAD-a iz stranih sukoba i fokus na unutarnje probleme.

U svom govoru povodom pobjede na izborima u studenom 2024. rekao je pristašama: "Neću započeti rat. Zaustavit ću ratove." Dva mjeseca kasnije, u inauguracijskom govoru, otišao je još dalje u pokušaju da se etablira kao globalni mirotvorac. "Svoj uspjeh mjerit ćemo ne samo bitkama koje dobijemo, već i ratovima koje okončamo, i možda najvažnije, ratovima u koje nikada ne uđemo", rekao je tada.

Upravo je takva retorika bila temelj politike "America First", koja je godinama činila samu srž Trumpova političkog identiteta. Analitičari upozoravaju da rat u Iranu razotkriva tu razliku i stvara velike napetosti među Trumpovim pristašama.

Protiv Trumpa se okrenuo i Tucker Carlson

Među najistaknutijim kritičarima je Trumpov dugogodišnji saveznik i konzervativni komentator Tucker Carlson, koji danas djeluje prvenstveno kroz vlastiti online show i podcast. Iako je godinama snažno podržavao Trumpa, danas je među njegovim najglasnijim kritičarima.

Povod za sukob je američka podrška Izraelu i rat u Iranu, pri čemu je Carlson Trumpovu retoriku o Iranu nazvao "odvratnom na svakoj razini". Krajnje desna komentatorica i teoretičarka zavjera Candace Owens, koja također vodi vlastiti podcast i okuplja veliku online publiku, nazvala je Trumpa "genocidnim luđakom" te je pozvala Kongres i vojsku da interveniraju. I Owens je, treba napomenuti, godinama prije toga otvoreno podržavala Trumpa.

Trump se na njih, ali i na konzervativnu komentatoricu Megyn Kelly i notornog teoretičara zavjera Alexa Jonesa obrušio napisavši da su to "glupi ljudi", ali i "LUĐACI I PROVOKATORI".

Ti primjeri pokazuju da rat u Iranu ne potresa samo vanjsku politiku, nego i samu jezgru Trumpove političke baze. Emma Ashford, kolumnistica Foreign Policyja i viša suradnica u Stimson Centeru, američkom think tanku za vanjsku i sigurnosnu politiku, piše kako MAGA nije nužno isto što i "America first" politika.

"Za razliku od njegovih glavnih pristaša, koji će ga pratiti u dobru i zlu, mnogi u njegovoj široj koaliciji rat u Iranu vide kao prekršeno obećanje. Ova će skupina i dalje utjecati na američku vanjsku politiku u budućnosti", piše Ashford.

Podcasti su sve bitniji faktor javnog mnijenja

Važno je i kome se Trump ovdje zapravo zamjerio. Riječ je o ljudima koji nisu samo komentatori, nego akteri koji kroz vlastite platforme aktivno oblikuju javno mnijenje unutar njegove baze.

Prije dvadesetak godina ideja da će značajan dio publike vijesti dobivati od neovisnih komentatora izvan televizija i novina zvučala bi nerealno. Danas su upravo takvi barem ponekad izvor vijesti za više od polovice Amerikanaca starijih od 13 godina, njih 57 posto, pokazuje istraživački projekt Associated Pressa i NORC-a sa Sveučilišta u Chicagu, prenosi U.S. News & World Report.

Prema podacima Pew Research Centera, oko trećina Amerikanaca danas barem povremeno vijesti dobiva iz podcasta, što je značajan rast u odnosu na 2020. godinu. 

To ne znači da je televizija nestala. I dalje je glavni izvor vijesti za velik dio populacije, a Fox News ostaje ključni medijski oslonac MAGA pokreta. No televizijska publika u pravilu je starija i pasivnija, dok su korisnici podcasta i digitalnih platformi angažiraniji. Upravo zato za Trumpa može biti problematično to što se politički najaktivniji dio njegove baze sve više informira izvan tradicionalnih medija.

Ovo je Trumpov rat...

Drugi problem za Trumpa je pitanje odgovornosti. Velik dio negativnih događaja koji su obilježili njegove mandate, poput pandemije COVID-19, mogao se politički predstavljati kao posljedica vanjskih okolnosti. Takve situacije ostavljaju prostor za prebacivanje krivnje i ublažavanje političke štete.

Rat u Iranu teško je prikazati kao nešto što se jednostavno "dogodilo". Taj rat je rezultat odluke jednog čovjeka, Donalda Trumpa, što znači da se i odgovornost za posljedice rata puno izravnije veže uz predsjednika.

...što znači da je i kriv za poskupljenja goriva

Rat protiv Irana ne tiče se samo onih koji prate vanjsku politiku. Njegove posljedice osjećaju i građani koji uopće ne prate vijesti, ali vrlo brzo primijete kada cijene goriva počnu rasti. A kad rat počne udarati na svakodnevne troškove, krivac se više ne traži u dalekoj geopolitici, nego kod onih koji donose odluke.

Već sredinom travnja cijene benzina i dizela u SAD-u skočile su na najviše razine u posljednjih nekoliko godina, a do kraja mjeseca dosegnule su vrhunac od početka rata, što je rat izravno prenijelo na kućne budžete američkih građana.

Raste inflacija

Inflacija u SAD-u, piše Reuters, ponovno raste iznad 3 posto, a očekivanja daljnjeg rasta cijena sve su snažnija zbog skoka cijena nafte povezanog s ratom u Iranu. Istodobno, CNBC upozorava da, ako se sukob nastavi, ekonomska budućnost postaje znatno mračnija, uz prijetnju krhkom rastu koji je američko gospodarstvo bilježilo u posljednja dva tromjesečja.

S rastom koji je također ugrožen višim cijenama, neizvjesnošću i nedostatkom opskrbe, piše Council on Foreign Relations, američko gospodarstvo riskira da upadne u stagflaciju, kombinaciju slabog rasta i visokih cijena.

Sve se ovo događa pred ključne izbore

Uz sve to, dolaze i izbori na polovici mandata, takozvani midterms, zakazani za 3. studenog. Na njima se bira cijeli Zastupnički dom i dio Senata. Ti izbori u američkoj politici često se pretvaraju u svojevrsni referendum o aktualnom predsjedniku.

Trump trenutno ima tanku, ali discipliniranu republikansku većinu u oba doma Kongresa, što mu omogućuje da relativno glatko provodi zakonodavstvo i izbjegava ozbiljniji nadzor. No ako republikanci izgube barem jedan dom na izborima 2026., što politički analitičari naširoko očekuju, taj prostor se naglo zatvara, a Kongres bi se pretvorio u platformu za istrage i pritisak na njegovu administraciju.

Važno je napomenuti da stranka aktualnog predsjednika gotovo redovito gubi mjesta na međuizborima za Zastupnički dom. To se dogodilo u 20 od posljednja 22 izborna ciklusa još od 1938. godine. Zato se demokrati opravdano nadaju da će međuizbori u studenom preoblikovati drugi Trumpov mandat i redefinirati ravnotežu snaga u Washingtonu.

Rekordno nisko odobravanje

A stopa neodobravanja Donalda Trumpa dosegla je najvišu razinu u oba njegova mandata, pokazuje nova anketa The Washington Posta, ABC Newsa i Ipsosa, provedena od 24. do 28. travnja.

Autori ankete napominju da zbroj postotaka ne mora iznositi točno 100% zbog zaokruživanja. Uglavnom, Amerikanci nisu odobravali njegovo upravljanje ratom s Iranom u omjeru 66 posto prema 32 posto, dok nevjerojatnih 76 posto nije odobravalo, a samo 23 posto je odobravalo njegovo upravljanje troškovima života.

Anketa je pokazala da Trumpovo ukupno odobravanje sada iznosi 37 posto, što nije velika promjena u odnosu na 39 posto u veljači. No njegovo neodobravanje poraslo je na 62 posto, što je rekordno visoka razina u njegova dva mandata.

Kraj Trumpizma?

Očito je da za Trumpa  upravo rat u Iranu, zajedno s njegovim ekonomskim posljedicama, postaje središnje pitanje izbora. Štoviše, kako je to u The Spectatoru poručio i konzervativni američki novinar Christopher Caldwell, Trump sukobom riskira kraj svog političkog projekta.

"Trump je već izlazio iz drugih situacija koje je sam stvorio, ali u ovoj postoji nešto drugačije. Napad na Iran toliko je u suprotnosti sa željama njegove vlastite baze, toliko dijametralno suprotan njihovom shvaćanju nacionalnog interesa, da bi mogao označiti kraj trumpizma kao političkog projekta", napisao je.