ŠTO BISTE učinili s bonusom od 80.000 dolara, iznosom koji premašuje četverogodišnju prosječnu plaću? Ili s otpisom duga od 140.000 dolara? To su pitanja koja se postavljaju muškarcima diljem Rusije dok vojska nudi višemilijunske poticaje u rubljima za odlazak na bojište u Ukrajini. Unatoč tome, broj novaka pao je za 20 posto u prvom tromjesečju ove godine u usporedbi s 2025., a ozbiljan nedostatak radne snage opterećuje i obrambenu industriju i civilno gospodarstvo, piše CNN.

Strategija iscrpljivanja na Kremljev način

Oglasi na jumbo plakatima i društvenim mrežama ciljaju mlade muškarce nudeći im vrtoglave iznose, više nego što mnogi zarade godinama, uz obećanja o statusu "heroja" ili ubrzanom stjecanju ruskog državljanstva. Prema riječima Janisa Klugea, stručnjaka za rusko gospodarstvo, postoje naznake da novačenje i dalje posustaje. Strategija Kremlja dugo se oslanjala na iscrpljivanje Ukrajine, koristeći prednost goleme populacije i vojne industrije. Sada, u petoj godini rata, ratna blagajna predsjednika Vladimira Putina dobiva i financijsku injekciju zahvaljujući iranskom ratu koji podiže cijene nafte.

No, problem je u tome što, kako kaže Nigel Gould-Davies, viši suradnik za Rusiju i Euroaziju pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), "rublji ne vode ratove". On napominje da je ovo prvi rat u ruskoj povijesti u kojem država plaća građanima da se bore, umjesto da ih prisilno mobilizira, što stvara gospodarski pritisak i probleme s radnom snagom. "Postoje znakovi da ti poticaji možda više ne djeluju učinkovito te da je Rusija počela gubiti više vojnika nego što ih može unovačiti", rekao je Gould-Davies u nedavnom izvješću.

Analitičari kažu da Moskva pribjegava sve očajnijim mjerama kako bi ojačala svoje snage, a Putin će vjerojatno ove godine biti prisiljen donijeti još nepopularnih odluka ako želi nastaviti invaziju. Naposljetku, ako potencijalni novak prošle godine nije bio voljan prihvatiti značajan bonus, nejasno je što bi ga sada moglo natjerati da se predomisli, osobito s obzirom na izvješća o lošem postupanju na bojištu i vojnicima koji podmićuju časnike kako bi izbjegli slanje u sigurnu smrt.

Rusija je već poslala desetke tisuća bivših zatvorenika na bojišnice, ojačala se s tri vala sjevernokorejskih vojnika i poticala imigrante da se pridruže vojsci. Vlada je nedavno najavila novu kampanju nudeći otplatu dugova do 140.000 dolara muškarcima koji se prijave, a kojima inače prijete kazne zbog neplaćanja.

Kriza radne snage zahvaća cijelo gospodarstvo

Odljev vojno sposobnih muškaraca ostavio je posljedice na ostatak ruskog gospodarstva, koje se sada suočava sa širom krizom radne snage. "Ne samo da se muče pronaći ljude za odlazak na front... muče se pronaći ljude za zapošljavanje", rekao je Gould-Davies za CNN.

Postoje naznake da obrambena industrija već radi punim kapacitetom, s tvornicama koje rade danonoćno. To znači da je Rusiji teško dodatno povećati vojnu proizvodnju, dok potražnja za tvorničkim radnicima vrši još veći pritisak na ostatak gospodarstva.

"Cijelo rusko gospodarstvo pati od najtežeg nedostatka radne snage u povijesti", rekao je Gould-Davies. Prema nekim zapadnim obavještajnim izvješćima, u ratu je poginulo gotovo 500.000 ruskih vojnika, a stotine tisuća napustile su zemlju kako bi izbjegle novačenje. Nastali manjak radne snage podiže plaće, što je još jedan izvor inflacije.

"Radna snaga je oskudniji resurs od fizičkog kapitala ili financija. Također ju je teže povećati", smatra Gould-Davies. "Uz trud je moguće izgraditi novu tvornicu ili prikupiti novac. Ali država ne može diktirati stopu nataliteta." Nedostatak radne snage mogao bi prisiliti Kremlj da regrutira više radnika iz Indije, Sjeverne Koreje i afričkih zemalja.

Drastičnija mjera bila bi druga prisilna mobilizacija, što Putin želi izbjeći nakon što se prva pokazala iznimno nepopularnom. "Kremlj će se uskoro suočiti s temeljnim izborom hoće li radikalno eskalirati svoje zahtjeve prema ruskom gospodarstvu i društvu ili smanjiti svoje ratne ciljeve", predviđa Gould-Davies.

Rat pojačava gospodarski pritisak

Neki stručnjaci, uključujući Mariju Snegovayu iz Centra za strateške i međunarodne studije, smatraju da Kremlj može prebroditi probleme s novačenjem vršeći veći pritisak na regije izvan Moskve, potičući studente na potpisivanje ugovora i novačeći više stranaca. Činjenica da se obrambeni sektor približava maksimalnom kapacitetu predstavlja poteškoće, ali "nije katastrofalna", rekla je Snegovaya.

Međutim, gospodarski pritisak "postaje sve vidljiviji", rekla je za CNN. "Ove godine posebno vidimo da ekonomski troškovi konačno nameću teške kompromise Kremlju." Istaknula je da se "fiskalno opterećenje održavanja ratnih napora" povećalo, s troškovima koji dosežu desetke milijardi dolara godišnje, što čini 9,5% ukupnog saveznog proračuna i 2% BDP-a.

Prema Snegovayi, Rusija doživljava stagnaciju rasta, čak i recesiju prema nekim procjenama, kao i nekontrolirano zatvaranje poduzeća i pad povjerenja potrošača. Unatoč rastu plaća, prihodi ne prate inflaciju. Službena godišnja stopa inflacije u lipnju iznosi 5,52%.

Obična ruska kućanstva suočavaju se s cijenama hrane koje su porasle za više od 18% u usporedbi sa siječnjem 2024., astronomskim računima za režije i nedavnim povećanjem poreza na promet. Ukrajinski udari na rusku infrastrukturu također su doveli do nestašica benzina i kašnjenja u zračnim lukama. Iako se ukupna stopa inflacije usporila, Snegovaya kaže da raspoloženje potrošača ostaje negativno.

"Ovi bi trendovi mogli oslabiti potporu ratu i potencijalno povećati društveno nezadovoljstvo", rekla je. "Međutim, režim jača svoj represivni aparat. Kremlj je bio sklon udvostručiti svoje ciljeve umjesto da ih smanji", upozorila je.

Ukrajina preuzima prednost inovacijama

U međuvremenu, ukrajinski napredak u ratovanju bespilotnim letjelicama i tehnologiji znači da njezina vojska nanosi Rusiji daleko više žrtava nego ranije. "Ukrajinske snage postižu i nadmašuju inovacijama" na bojištu, posebno u korištenju taktičkih dronova, smatra analitičarka Kateryna Stepanenko iz Instituta za proučavanje rata (ISW).

Ranije ove godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdio je da su njegove snage prvi put zauzele ruski položaj koristeći samo dronove i robote te da su provele više od 22.000 bespilotnih kopnenih misija u prva tri mjeseca 2026. godine.

U svibnju je Ukrajina ostvarila neto teritorijalni dobitak od gotovo 100 četvornih kilometara, što je drugi mjesec zaredom da su ruske snage zabilježile neto gubitak, prema ukrajinskom vrhovnom zapovjedniku Oleksandru Sirskom. Ruske stope žrtava iznose oko 30.000 do 35.000 mjesečno, prema zapadnim dužnosnicima.

Sirski je tvrdio da su u svibnju ukrajinski operateri dronova ubili ili ranili više vojnika nego što ih je Rusija uspjela unovačiti. Dok se ukrajinska ratna tehnologija poboljšava, stručnjaci kažu da je ruska vojska oslabila jer na frontu šalje sve veći broj bivših zatvorenika i neobučenih vojnika.

Prema Stepanenko, napori Moskve da regrutira studente za vlastite jedinice dronova opterećeni su nepovjerenjem, nakon što je rusko Ministarstvo obrane neke operatere dronova poslalo u kopnene napade. "To je stvorilo vrlo nekorisnu PR kampanju za novačenje snaga bespilotnih sustava", rekla je Stepanenko.