DANA 20. ožujka 2003. godine započela je invazija na Irak, vojna operacija koju su predvodile Sjedinjene Američke Države uz podršku koalicije saveznika. Rat je brzo srušio režim Sadama Huseina, ali je otvorio dugotrajno razdoblje nestabilnosti čije se posljedice osjećaju i danas.

Povod za rat i kontroverzne tvrdnje

Američka administracija predsjednika Georgea W. Busha opravdavala je invaziju tvrdnjama da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje te da održava veze s terorističkim organizacijama, uključujući Al-Qaidu. Te su tvrdnje u to vrijeme izazvale duboke podjele u međunarodnoj zajednici.

Dio saveznika, poput Velike Britanije, podržao je vojnu akciju, dok su druge velike sile, uključujući Francusku i Njemačku, bile protiv. Ujedinjeni narodi nisu dali izričito odobrenje za invaziju, što je dodatno pojačalo kontroverze.

Kasnije istrage pokazale su da Irak nije posjedovao aktivne programe oružja za masovno uništenje, što je ozbiljno narušilo vjerodostojnost glavnog povoda za rat.

Brzi vojni slom režima

Operacija je započela intenzivnim zračnim napadima poznatim kao “shock and awe”, usmjerenima na brzo paraliziranje iračkog vojnog i političkog vrha. Kopnene snage brzo su napredovale prema Bagdadu.

Već početkom travnja američke su snage ušle u iračku prijestolnicu, a simboličan trenutak bio je rušenje kipa Sadama Huseina 9. travnja 2003. godine. Formalni kraj velikih borbenih operacija proglašen je 1. svibnja iste godine.

Sam Sadam Husein uhvaćen je u prosincu 2003., a kasnije je osuđen i pogubljen 2006. godine.

Kaos nakon pobjede

Iako je vojna pobjeda ostvarena relativno brzo, razdoblje nakon invazije obilježili su kaos i nasilje. Raspuštanje iračke vojske i državnih struktura stvorilo je vakuum vlasti koji su ispunile različite pobunjeničke i sektaške skupine.

Uslijedio je dugotrajan gerilski rat, val terorističkih napada i sukobi između sunitskih i šijitskih frakcija. Irak je postao jedno od glavnih žarišta globalnog terorizma, a kasnije se na njegovom teritoriju pojavila i ekstremistička organizacija Islamska država.

Dugoročne posljedice

Rat u Iraku imao je dalekosežne posljedice za cijeli Bliski istok. Destabilizacija zemlje utjecala je na regionalnu ravnotežu snaga, ojačala utjecaj Irana i produbila sektaške podjele. Procjene broja žrtava variraju, ali govori se o stotinama tisuća poginulih civila i vojnika. Milijuni ljudi bili su prisiljeni napustiti svoje domove.

Invazija je također ostavila dubok trag u međunarodnoj politici, otvorivši pitanja legitimnosti vojnih intervencija i uloge međunarodnih institucija.

Rat koji i dalje traje u posljedicama

Iako su američke borbene operacije formalno završene godinama kasnije, posljedice invazije na Irak i dalje oblikuju političku i sigurnosnu situaciju u regiji. Mnogi analitičari smatraju da je riječ o jednom od najvažnijih i najkontroverznijih događaja početka 21. stoljeća.