HRVATSKI sabor sutra će raspravljati o konačnom prijedlogu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim se želi suzbiti neregistrirano poslovanje, zaštititi one koji posluju zakonito i podići kvalitetu turističke ponude. Novi zakon trebao bi modernizirati postojeća pravila i digitalizirati upravne postupke na tržištu kratkoročnog turističkog najma.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina na sjednici Vlade rekao je da se zakonom uvodi jedinstveni sustav registracije iznajmljivača. Svaka smještajna jedinica koja se oglašava putem internetskih platformi morat će imati vlastiti registracijski broj. Ta obveza proizlazi i iz uredbe Europske unije koja se primjenjuje od 20. svibnja 2026., a cilj joj je spriječiti neregistrirani kratkoročni najam.

Obvezni registracijski broj neće se odnositi na hotele i kampove. Zakonom se proširuju i ovlasti nadzora nad registriranom djelatnošću. Uz Državni inspektorat, nadzor će moći provoditi Carinska uprava i komunalni redari. Predviđene su i veće kazne za neregistrirano poslovanje.

Porezna bi sama evidentirala iznajmljivače

Podsjetimo, Index je ranije pisao da Vlada priprema i porezne promjene za privatne iznajmljivače. Riječ je o zasebnom prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dohodak, koji je Vlada 5. studenoga uputila Saboru, a odnosi se na porezne promjene planirane za 2027. godinu.

Prema tom prijedlogu, Porezna uprava mogla bi automatski upisivati i ispisivati iznajmljivače iz registra poreznih obveznika na temelju podataka iz službenih evidencija. Time bi se pojednostavio postupak prijave početka i prestanka iznajmljivanja, ali to ne znači da bi iznajmljivači bili oslobođeni svih obveza prijavljivanja promjena i dostavljanja dokumentacije.

Predlaže se i povećanje paušalnog poreza

Vlada predlaže i povećanje najnižih iznosa godišnjeg paušalnog poreza za turistički najrazvijenije gradove i općine. U prvoj kategoriji turističke razvijenosti zakonski minimum porastao bi sa 100 na 150 eura po krevetu, a u drugoj sa 70 na 100 eura.

Primjerice, iznajmljivač sa šest kreveta u mjestu prve kategorije, koji trenutačno plaća minimalnih 100 eura po krevetu, umjesto 600 eura godišnje plaćao bi 900 eura. To ipak ne znači da bi porez jednako porastao svim iznajmljivačima. Gradovi i općine i dalje bi određivali iznose unutar zakonskih granica.

Ondje gdje se već plaća 150 eura ili više po krevetu, povećanje zakonskog minimuma ne bi nužno donijelo dodatno poskupljenje. Mijenjali bi se i iznosi koji se primjenjuju kada lokalne vlasti ne donesu vlastitu odluku o paušalu. U prvoj kategoriji povećali bi se s 200 na 225 eura po krevetu, a u drugoj sa 135 na 150 eura. Riječ je o predloženim izmjenama, a ne o već utvrđenim novim poreznim obvezama.

SDP traži brže donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku

Saborski zastupnici raspravljat će i o prijedlogu izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku koji je predložio klub zastupnika SDP-a, a Vlada ga je odbila. SDP je prijedlog u saborsku proceduru uputio još u travnju.

Traži da nadležna tijela rješenja o inkluzivnom dodatku donose u zakonskom roku, ponavljajući podatak da je 15.600 ljudi umrlo čekajući rješenje. SDP također predlaže ubrzavanje postupaka, smanjenje administracije i ukidanje nepotrebnih ponovljenih vještačenja u slučajevima kada je zdravstveno i funkcionalno stanje korisnika već utvrđeno.

Vlada odgovara da SDP nije procijenio dodatni trošak predloženih izmjena, nego je samo naveo da će se potreban novac osigurati unutar već planiranog državnog proračuna. Iz Vlade ističu da sredstva za provedbu tih izmjena u ovoj godini nisu osigurana. Istodobno najavljuju vlastite izmjene Zakona o inkluzivnom dodatku, koje planiraju početkom iduće godine.