HDZ-OV zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier rekao je da se Srbija od početka ruske invazije na Ukrajinu nije pomaknula prema članstvu u Europskoj uniji. Smatra da je njezina sadašnja vanjskopolitička pozicija dugoročno neodrživa jer je gospodarski snažno vezana uz Zapad.

Gostujući u emisiji "Romano Bolković - 1 na 1" na HRT-u, govorio je i o Kosovu, Crnoj Gori, proširenju EU te promjenama u američkoj politici prema Rusiji i Kini.

"Nije na nama; to je suverena zemlja, ako oni žele tako, to je njihovo pravo. Ali od veljače 2022. godine Srbija se nije pomakla niti milimetar prema Europskoj uniji. Nije nijedno poglavlje otvorila, zatvorila, ništa se jednostavno nije dogodilo - stoji na mjestu", rekao je.

Politika Srbije

Stier je Srbiju usporedio s Turskom, koja kao članica NATO-a održava odnose i s Rusijom i sa Zapadom. Smatra da Srbija nema jednak prostor za takvu politiku jer više od 80 posto trgovine ostvaruje sa Zapadom i susjednim državama.

Govoreći o politici Emmanuela Macrona prema Srbiji, rekao je da Francuska gospodarskom, vojnom i političkom suradnjom pokušava zadržati utjecaj u Srbiji i čvršće je vezati uz Zapad. Stier je istaknuo i važnu ulogu Angele Merkel u političkom usponu Aleksandra Vučića.

Naglasio je da se to događalo u drukčijem kontekstu odnosa Berlina i Moskve, u vrijeme razvoja projekata Sjeverni tok i Sjeverni tok 2. Prema njegovim riječima, Njemačka je kroz blisku energetsku suradnju s Rusijom nastojala zadržati utjecaj i imati pouzdanog partnera u Srbiji.

"Tu postoji određena konkurencija, nemojmo biti naivni, čak i na samom Zapadu, a i Berlina i Pariza, dijelom i Londona - tko će više utjecati. U tom kontekstu se treba ponekad gledati i kako Pariz reagira", rekao je. "Mislim, nije da su oni naivni da će misliti da će se nešto dogoditi, niti ovo znači da će Francuska sada, sutra, lobirati da se primi Srbiju preko reda u Europsku uniju", dodao je.

Odnosi s Kosovom

Stier smatra da Srbija ne može postati članica EU dok ne normalizira odnose s Kosovom. Ne govori o formalnom priznanju, nego o provedbi Briselskog i Ohridskog sporazuma. Srbija ne bi trebala blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, dok bi Kosovo trebalo osnovati Zajednicu općina sa srpskom većinom.

"Ni jedna ni druga strana još to nisu ispunili. Dakle, nemamo niti zajednicu općina, ali Srbija i dalje pokušava blokirati, barem je takav narativ. Što se u praksi događa na terenu, to je nešto drugo, ali činjenica je da ti odnosi ne samo da nisu normalizirani, nego su i dalje tu tenzije koje bi vrlo brzo, nažalost, mogle eskalirati i radi se uvijek na tome da ne dođe do toga", rekao je.

"Europska politika do sada, po meni, nije bila uspješna upravo zbog toga što je bila previše partikularna, previše je ona bila vođena tako što je svaki glavni grad gledao svoje neke interese, ponekad materijalne, ponekad da ima neki presudan utjecaj, umjesto da bude koherentna", nastavio je.

"Kad bi imali koherentnu europsku politiku, onda zapravo malo veći pritisak na Srbiju polučio bi sigurno puno veće rezultate. I Srbija bi bila spremna pa čak i ova garnitura, ići tim putem i to bi čak bilo dobro i za samu Srbiju, a naravno onda i za stabilnost na jugoistoku Europe", objasnio je.

Prepreka Crnoj Gori

Crnu Goru Stier vidi kao državu Zapadnog Balkana koja je najbliža članstvu u EU, ali upozorava na utjecaj "srpskog svijeta".

"Ima jednu veliku prepreku, a to je: hoće li se ona othrvati od tog zagrljaja srpskoga svijeta ili neće. To je doista nešto što mora se odlučiti u samoj Crnoj Gori. Može joj se savjetovati, može joj se pomoći, ali to je odluka koju mora donijeti sama Crna Gora", rekao je.

"A tu vidimo, baš u slučaju Crne Gore, da ona će svoju suverenost učvrstiti ako postane članica Europske unije, kao što ju je učvrstila članstvom u NATO savezu. Što je, da nije bilo tog članstva u NATO savezu, vjerojatno bi već ona bila, na neki način, dio tog srpskoga svijeta. Ali mora ovo sada odraditi", kazao je.

Amerika se okreće Kini

Stier smatra da se američki sigurnosni prioriteti mijenjaju i da je Washington sve više usmjeren prema Kini. "Amerikanci više ne doživljavaju Rusiju kao prijetnju. To je bilo, sigurno, za vrijeme Sovjetskog Saveza, za vrijeme Hladnog rata. Danas više to nije tako", rekao je.

"I ne samo Donald Trump ili Trumpova administracija, to je i prijašnja, Bidenova, i vjerojatno to je strukturno. Tko god ide u Washington - iz Bidenove administracije postojala je čak jedna sintagma koja je obilježavala taj odnos i viđenje Rusije, koja nije imala više veze s neprijateljstvom, nego je sve projiciralo prema Kini", dodao je.

Zbog toga, kaže, SAD od europskih saveznika traži da preuzmu veći dio tereta obrane. "Jer je jasno da će Amerika gledati prema Indo-Pacifiku. I da će tražiti od svojih saveznika, ne samo u Europi, nego diljem svijeta, da preuzmu veći teret. A to je zapravo i dobro za Europu. To je sigurno dobro za europsku industriju", rekao je.

"Prema tome, treba samo to pametno napraviti, da ne bi dovelo do neravnoteže ili do tenzija među glavnim saveznicima u samoj Europskoj uniji, prvenstveno među Francuzima i Nijemcima. Zato je bitno da to bude ipak pod jednom europskom, ili pod kapom jedne zajedničke europske politike", izjavio je.

Postupno prema EU

Stier smatra da zemlje koje još nisu spremne za punopravno članstvo treba postupno uključivati u pojedine europske politike i tržište. "Rješenje je zapravo postupna integracija.

Kad već političke strukture nisu dovoljno zrele, spremne da naprave ono što trebaju napraviti, treba se što više europskih, zapravo sloboda, proširiti na društva, naravno i na tržišta, prema europskim standardima na jugoistoku Europe i tako ih sve više približiti Europi", rekao je.

Kao primjer naveo je roaming između EU i zemalja Zapadnog Balkana. "I bez punopravnog članstva i bez formalne integracije vi polako određene segmente politike i društva uključujete.

A kada će doći do punopravnog članstva, to ovisi, naravno, o tome hoće li se doista stvoriti politička garnitura koja će u tim zemljama - a što se tiče Zapadnog Balkana, ponavljam, najviše brine situacija u Srbiji", izjavio je.