Foto: FAH/The Economist

POZNATI britanski tjednik The Economist u svojem se novom broju pozabavio fenomenom imenovanja aerodroma na Balkanu. Smatraju da zračne luke dobivaju imena kako bi se naživcirali susjedi te kao prvi primjer navode zagrebačku zračnu luku koju opisuju kao ''novu futurističku građevinu''.

''Preimenovan je po Franji Tuđmanu, ocu hrvatskog pokreta za neovisnost. On se u krvavom ratu borio protiv hrvatskih Srba koje je podupirala Srbija i koji su ustanovili kratkotrajnu odcijepljenu srpsku republiku na trećini hrvatskog teritorija. Godine 1995. većina Srba iz Hrvatske je protjerana'', piše The Economist.

“Među žrtvama tog etničkog čišćenja su bili i rođaci najpoznatijeg Srbina na svijetu Nikole Tesle, izumitelja. Tesla je rođen kao Srbin 1856. na teritoriju onoga što je danas Hrvatska, ali je emigrirao u Ameriku; i Srbi i Hrvati ga smatraju svojim. Od 2006. beogradski aerodrom nosi ime po njemu, što smeta neke Hrvate”, nastavlja The Economist.

Sukob Grčke i Makedonije

Tjednik navodi još primjera, pa se tako aerodrom u Prištini zove Adem Jašari, po lideru Oslobodilačke vojske Kosova kojega su ubile srpske snage. Letova između Nikole Tesle i Adema Jašarija, naravno, nema. Jašari je ''za Albance heroj, a za Srbe vrag''.

No sve su započeli Grci koji su aerodrom u Solunu 1992. nazvali Makedonija kako bi napakostili tada friško neovisnoj bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji pa su Makedonci kasnije 2007. godine skopski aerodrom nazvali Aleksandar Veliki. Nova makedonska vlada želi bolje odnose s Grčkom pa je moguće da će promijeniti naziv aerodroma u Skoplju.

Ipak, navodi se da postoje izuzeci ove prakse, pa tako nije uspjela inicijativa da se sarajevski aerodrom nazove po Aliji Izetbegoviću, dok se aerodrom u Podgorici jednostavno zove Podgorica. No i dalje mu je šifra TGD, po nazivu Titograd, kako se u Jugoslaviji zvao glavni grad Crne Gore.