INTERNACIONALNI tim stručnjaka iz Oceanografskog instituta Woods Hole uskoro će krenuti u ekspediciju na Arktik, u potrazi za podmorskim staništima barem 26 milijuna godina odvojenima od ostalih ekosustava.

Tim od 30 istraživača krenuti će 1. srpnja iz Longyearbyena u norveškom arhipelagu Svalbardu prema grebenu Gakkel koji odvaja Sjevernoameričku i Euroazijsku tektonsku ploču ispod Arktičkog oceana. Putovati će 108 metara dugim ledolomcem Oden i u 40 dana doći do geografskog Sjevernog pola.

Budući da se većinom uređaja koje bi istraživači normalno koristili u proučavanju dobokomorskih staništa i organizama (poput podmornice Alvin) ne može sigurno upravljati u arktičkom ledu, razvijena su tri potpuno nova vozila, javlja Science Daily.

Tijekom srpanjskog istraživanja znanstvenici će koristiti Puma AUV (autonomous underwater vehicle - autonomno podmorsko vozilo), sposobno detektirati kemijske i toplinske karakteristike mineralima bogatih fluida koji izviru iz oceanskog dna. Jednom kada Puma otkrije izvor šalje se Jaguar AUV koji u pomoć kamera i sonarnih sustava snima oceansko dno. Tada se spušta treće vozilo, CAMPER koje uzima uzorke stijena,sedimenata i živih bića.

Sva tri vozila već su testirana pod arktičkim ledom tijekom svibnja i lipnja ove godine te su uspješno vraćena na površinu, što predstavlja izazov zbog učestalog pomicanja ledenih ploča.

Greben Gekkel nalazi se 1,800 km sjeverno od grenlandskog grada Siberie. Radi se o najdubljem oceanskom grebenu, dubine od 3 do 5 km ispod ledene kape. Također, Gakkel se širi najsporije od svih granica dvaju tektonskih ploča na Zemlji. Pomiče se tek oko jedan cm godišnje, 20 puta sporije od većine grebena. U većini srednje-oceanskih grebena zemljina kora se razdvaja i propušta magmu koja stvara novu oceansku koru. Ogromna količina oslobođene topline potiče kemijske reakcije između stijena i morske vode koja koja ulazi u procjepe.

Te kemijske reakcije proizvode velike naslage minerala poput cinka i bakra i vruće, mineralima bogate fluide koji izlaze iz oceanskog dna poput gejzira. Upravo ti fluidi sadrže kemikalije koje omogućavaju život bogatih zajednica neobičnih bića koje se u tim dubinama više oslanjaju na kemosintezu nego na fotosintezu.

Iako su isprva mislili da je greben Gekkal geološki prehladan, posljednje istraživanje 2001. godine otkrilo je znakove hidrotermalnih izvora, što otvara mogućnost postojanja podmorskog života.

Ukoliko je ta pretpostavka točna, na pragu smo otkrića potpuno novih vrsta organizama koji su se razvijali u izolaciji od ostalih ekosustava, budući da je već poznato kako je fauna arktičkog podmorja izvan gore navedenih izvora 70% drugačija od ostalih diljem svijeta. Israživanje možete pratiti na službenim stranicama ekspedicije.